Politika
Netačna vijest o incidentu u sudu kao primjer medijske neodgovornosti
Netačno izvještavanje o navodnom incidentu između Ranka Ubovića i Dritana Abazovića u Sudu za prekršaje u Podgorici pokazalo je kako dezinformacije mogu uticati na javnost i narušiti ugled pojedinaca.
U Sudu za prekršaje u Podgorici došlo je do kontakta između biznismena Ranka Ubovića i bivšeg premijera i lidera GP UR Dritana Abazovića, kako je saopštila policija. Mediji, osim Portala ETV, nijesu prisustvovali ročištu, ali su pojedini objavljivali netačne informacije. Portal "Vijesti" je prvi objavio senzacionalan naslov "Težak incident u sudnici: Umalo tuča Dritana Abazovića i Ranka Ubovića", iako se incident nije desio u sudnici niti je bilo tuče.
Situacija se dogodila u holu Suda za prekršaje prije ročišta, u trenutku kada su stranke ulazile u sudnicu. Ročište nije prekinuto, već je održano u trajanju od oko sat i po, uz prisustvo svih učesnika, koji nijesu ništa sporili niti se pominjao prekid. Portal "Vijesti" je naknadno ažurirao tekst i naslov, ispravljajući greške bez napomene o ranijoj netačnosti.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra objašnjava da su danas češći dezinformacioni narativi, koji kroz selektivno predstavljanje i izostavljanje konteksta stvaraju iskrivljenu sliku o događajima ili osobama. Takvi narativi su teži za prepoznavanje i demantovanje, a često se javljaju u politički osjetljivim temama.
Banović ističe da dezinformacije mogu ozbiljno narušiti ugled pojedinaca, izazvati govor mržnje i prijetnje, te doprinijeti polarizaciji društva i slabljenju demokratskih procesa. Posebno su opasne u predizbornim periodima jer mogu uticati na političke stavove i izbore građana.
On kategorično odbacuje praksu medija da objave netačnu informaciju, drže je dostupnom satima, a zatim je isprave bez obavještenja o grešci. Takva praksa nije u skladu sa profesionalnim novinarstvom. Transparentno ispravljanje grešaka je neophodno za očuvanje povjerenja javnosti.
Banović naglašava da mediji moraju dosljedno primjenjivati profesionalne i etičke standarde, provjeravati informacije, omogućavati odgovor drugoj strani i jasno razdvajati činjenice od komentara. Samoregulatorna tijela i institucije treba da reaguju na kršenje standarda i efikasno primjenjuju zakonske mehanizme zaštite od klevete i govora mržnje.
Razvoj medijske pismenosti građana je ključan za smanjenje uspješnog targetiranja pojedinaca i prepoznavanje manipulativnih sadržaja. Dezinformacije najčešće koriste politički akteri, interesne grupe, ekstremistički pokreti, strani centri uticaja i pojedinci sa različitim motivima.
Banović upozorava na fenomen stranog malignog uticaja koji koristi medije i društvene mreže za oblikovanje javnog mnjenja, produbljivanje podjela i slabljenje povjerenja u demokratske institucije. Cilj dezinformacija nije nužno da građani povjeruju u laž, već da budu zbunjeni i izgube povjerenje u činjenice.
"Upravo zbog toga je borba protiv dezinformacija danas prije svega borba za očuvanje povjerenja u provjerene informacije, profesionalne medije i demokratske procese", zaključuje Banović.