NATO jača istočno krilo dok SAD planiraju smanjenje vojnih kapaciteta

NATO planira ojačati odbranu istočnog krila formiranjem nove strukture za brzo raspoređivanje snaga u Letoniji i Estoniji u slučaju rata sa Rusijom. Trenutno su snage u baltičkim državama i sjevernoj Poljskoj pod komandom multinacionalnog štaba u poljskom gradu Šćećinu.

Lideri baltičkih država su se sastali u Viljnusu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, koja je istakla da baltičke države "proživljavaju ono za šta su mnogi vjerovali da pripada nekom drugom vremenu". Dodala je da je to "promišljena strategija Rusije, koja pokušava da destabilizuje naša demokratska društva".

Dodjeljivanje drugog armijskog korpusa Baltiku omogućilo bi NATO-u brzo dovlačenje većeg broja snaga, čime bi se odgovorilo na ograničenu stratešku dubinu i ranjivost regiona. Njemačka i Holandija su dogovorile da njemačko-holandski korpus, sa sjedištem u Minsteru, bude zadužen za odbranu Letonije i Estonije.

Zvaničnici NATO-a upozoravaju na pojačanu prijetnju iz Rusije, koja bi mogla pokrenuti napad velikih razmjera već 2029. godine. Moskva negira agresivne namjere i optužuje NATO za podsticanje tenzija.

Istovremeno, SAD planiraju značajno smanjenje vojnih kapaciteta dostupnih evropskim saveznicima u krizi, uključujući borbene avione, ratne brodove i avione za dopunjavanje goriva. Prema pisanju "Špigla", američki izaslanik je obavijestio saveznike o planu smanjenja, a broj američkih borbenih aviona trebalo bi da bude smanjen za trećinu.

Američka mornarica će NATO-u staviti na raspolaganje manji broj razarača, a podmornice više neće biti dostupne savezu. Evropa će morati sama obezbijediti izviđačke dronove, dok će SAD smanjiti isporuku naoružanih modela. Dodatni detalji biće predstavljeni na konferenciji o formiranju snaga početkom juna.

Portparolka NATO-a je navela da je postojalo "preveliko oslanjanje" na SAD i da bi vojne odgovornosti unutar saveza mogle biti reorganizovane kako Evropa i Kanada budu više ulagale u odbranu.