Društvo
Nastavljaju se kontrole u šumama Pljevalja i Mojkovca zbog prijava građana
Nakon otkrivanja bespravnih sječa u Beranama i Rožajama, kontrole se nastavljaju u šumama Pljevalja i Mojkovca. Prijave građana ukazuju na intenzitet bespravnih radnji sličan prethodnim slučajevima.

Nakon otkrivanja bespravnih sječa i zloupotreba naloga za snabdijevanje seoskog stanovništva ogrevnim drvetom u Beranama i Rožajama, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš nastavljaju kontrole u šumama na prostoru Pljevalja i Mojkovca.
"Povod za kontrole su više prijava građana Pljevalja i Mojkovca dostavljenih ministarstvu ili lično nama dvojici. Ako se navodi iz prijava pokažu tačnim to će značiti da intenzitet bespravnih radnji u Beranama i Rožajama nije ništa manji nego u Pljevljima i Mojkovcu. Naime, više građana nam je u prethodnom periodu dostavljalo fotografije i video materijale koji svjedoče o uništavanju šuma i ako se potvrdi njihova autentičnost to će rezultirati novim krivičnim prijavama za bespravne sječe. Ovim putem obavještavamo javnost da je Uprava policije u Bijelom Polju već podnijela jednu krivičnu prijavu za zloupotrebu trupaca u jednoj pilani na prostoru Bijelog Polja koji prema papirima Uprave za šume potiču sa prostora Pljevalja i koji su bili namijenjeni za korišćenje u svrhe snabdijevanja drvetom seoskog stanovništva", ističe se u saopštenju.
Delić i Kankaraš su naveli da je Izvještaj Državne revizorske institucije iz 2025. godine pokazao drastične razmjere uništavanja šuma u Crnoj Gori, baziran na satelitskim snimcima koje je obezbijedila Evropska Komisija, a isporučila Evropska Svemirska Agencija. Izvještaj ukazuje na gubitak 587,1 km² primarnih šuma u periodu 2021-2024. godina, uz ekološke štete procijenjene između 58 i 170 miliona eura godišnje.
Izvještaj takođe ukazuje na ekspanziju bespravnih sječa i uništavanje najvrednijih šuma, kao i na indicije da legitimitet ovim radnjama daju najodgovornija lica u upravljačkim strukturama Uprave za šume.
"Ovo iz razloga što je sječa šuma inicirana direktno nalozima vd direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, u formi dodjele ogrevnog i tehničkog drveta seoskom stanovništvu", kazali su Delić i Kankaraš.
Dodaju da su ukupni prihodi Crne Gore od korišćenja šuma u 2025. godini iznosili svega 5,2 miliona eura, dok se sijeku najkvalitetnija stabla, a u šumama ostaju suva i oboljela stabla, kao i stabla lošeg kvaliteta. Procjenjuje se da trenutno u šumama trune pola miliona kubika takvog drveta, dok zvaničnici Uprave tvrde da stanje u šumama nije nikada bilo bolje.
"Porazno je i to što se na sjeveru Crne Gore u zadnje dvije godine drastično povećao broj šumarskih i drvoprerađivačkih preduzeća u kojima je pokrenut stečaj, što znači da ove djelatnosti zamiru i pored ogromnog prirodnog potencijala koji postoji za razvoj ovih djelatnosti", zaključili su.