Ekonomija
Nasljednici Mehmeda Čengića iz Pljevalja čekaju na obeštećenje više od 21 godinu
Postupak obeštećenja za parnu pilanu oduzetu nakon Drugog svjetskog rata traje od 2005. godine, a Zaštitnik ljudskih prava naložio je Komisiji da bez odlaganja donese odluku.
Više od 21 godine nasljednici Mehmeda Čengića iz Pljevalja čekaju da država okonča postupak obeštećenja za parnu pilanu koja je njihovom pretku oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Zbog dugotrajnog postupka koji traje od 2005. godine, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je povredu prava na odlučivanje u razumnom roku i naložio Komisiji za povraćaj i obeštećenje u Bijelom Polju da bez odlaganja donese odluku.
U mišljenju koje je potpisala zamjenica zaštitnika Tatjana Radović Todorović navodi se da je podnositeljki pritužbe povrijeđeno pravo garantovano članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer postupak ni nakon više od dvije decenije nije pravosnažno okončan.
Zahtjevi za obeštećenje podnijeti su Komisiji još u avgustu i novembru 2005. godine od strane unuka Mehmeda Čengića. Predmet se odnosi na parnu pilanu izgrađenu 1930. godine, koja je nacionalizovana 1946. godine.
Komisija je u oktobru 2023. godine usvojila zahtjev nasljednika i odredila obeštećenje od 1.146.721 eura, ali su Fond za obeštećenje i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa podnijeli žalbe, pa je predmet otišao na Upravni sud.
Presudom od 17. februara 2025. godine Upravni sud je poništio rješenje Komisije zbog nepravilnosti u postupku, uključujući nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu procjenu vrijednosti imovine. Sud je naveo da su "javnopravni organi odlučivali preko granica postavljenog zahtjeva" i pozvao nadležne da postupak prioritetno okončaju.
Nakon presude, Komisija je u martu 2025. godine poništila prvostepeno rješenje i vratila predmet na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku sprovedena su dodatna vještačenja različitih struka, a posljednja usmena rasprava održana je 28. jula prošle godine.
Međutim, došlo je do zastoja jer je predsjednik Komisije podnio ostavku, a nakon imenovanja novog predsjednika, nacrt odluke je 16. februara ove godine proslijeđen Komisiji u Podgorici, gdje se predmet i dalje nalazi.
Zaštitnik je u mišljenju istakao da složenost predmeta ne može opravdati trajanje postupka duže od dvije decenije i da "nadležni organi dužni su da organizuju svoj rad na način koji omogućava efikasno ostvarivanje prava građana i donošenje odluka u razumnim rokovima".
Takođe, naglašeno je da podnositeljka nije doprinijela odugovlačenju postupka, te da odgovornost snose nadležni organi. Organizacijski i kadrovski problemi ne smiju ići na štetu građana.
Zaštitnik je preporučio Komisiji da odmah po vraćanju spisa iz Podgorice donese odluku i dostavi je strankama, te da ubuduće preduzima mjere za efikasnije rješavanje predmeta. Komisija je obavezana da u roku od 30 dana obavijesti Zaštitnika o preduzetim aktivnostima.