Nakon mišljenja Venecijanske komisije: Koje izmjene su još potrebne u Zakonu o Vladi?

Venecijanska komisija (VK) prepoznaje napor da se rad izvršne vlasti uskladi sa evropskim standardima, ali ističe da Zakon o Vladi nije u potpunosti usklađen sa Ustavom.

Direktorica Direktorata za državnu upravu Jelena Pejović iz Ministarstva javne uprave rekla je da su većina preporuka Komisije inkorporirane u tekst zakona, ali da će se dodatno razmotriti preciziranje pojedinih rješenja. "Za nas je zaista važno da smo kroz konstruktivan dijalog sa Komisijom dobili smjernice koje će doprinijeti jačanju pravne sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti rada Vlade", navela je Pejović.

Advokat Veselin Radulović smatra da Vlada nije iskoristila priliku da ograniči broj ministarstava i suzi prostor za političku trgovinu. "Ovaj prijedlog koji je sada u proceduri i koji će vjerojatno voljom većine biti usvojen, ne ograničava to ni u jednom dijelu. Dakle, ostavlja i dalje mogućnost da Vlada broji onoliko ministarstava koliko to bude želja političkih partija. Ostavlja i dalje mogućnost da se ta partitokratija i dalje razvija onako kako se, nažalost, razvijala i svih ovih prethodnih godina. Jedino što smo vidjeli da je, čini mi se, u tom prijedlogu određeno koji su obavezni resori, ali je ostavljena mogućnost da bude i drugih resora. Ostavljena je mogućnost neograničenog broja potpredsjednika", kazao je Radulović.

Institut Alternativa ukazuje da zakon ne propisuje kriterijume za osnivanje ministarstava, kancelarija i drugih službi, niti sadrži suštinske antikorupcijske norme. Jelena Radulović iz Instituta napominje da zakon ne uređuje funkcionisanje i odlučivanje izvršne vlasti u prelaznom periodu. "Ono što mi smatramo takođe problematičnim jeste da, uprkos tome što zakon definiše da Vlada daje mišljenje o prijedlozima zakona i drugih akata čiji sama nije predlagač, nije uvažena naša preporuka da se propišu obavezni elementi tog mišljenja i da se prosto zakonom ojača obavezni rok za postupanje Vlade, odnosno za davanje mišljenja na zakon", smatra Radulović.

Zakon ne propisuje ni praćenje i sprovođenje preporuka Državne revizorske institucije. "Ovaj prijedlog zakona samo kaže da se odnos između Vlade i Državne revizorske institucije zasniva na saradnji i ostvaruje se saglasno njihovim pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom, zakonom i drugim opštim aktima. Ista situacija je i sa institucijom ombudsmana, kao i sa Skupštinom", dodala je Radulović.

Institut Alternativa ističe da Vlada nije učinila ništa ni u pogledu transparentnosti, te da će se nastaviti sa skrivanjem djelova dnevnog reda, dok će rad vladinih radnih tijela koja odlučuju o kadrovskim i budžetskim pitanjima ostati van domašaja javnosti.