Nakon IBAR-a, Albanija ulazi u tešku fazu

Osma međuvladina konferencija između Albanije i Evropske unije završena je u utorak u Briselu sa tri operativna ishoda. Savjet je potvrdio da je Albanija ispunila privremena mjerila za Klaster 1, odnosno Temeljne vrijednosti. Postavljena su završna mjerila za Poglavlje 23 o pravosuđu i osnovnim pravima i Poglavlje 24 o pravdi, slobodi i bezbjednosti. Proceduralna prepreka koja, prema revidiranoj metodologiji, mora biti uklonjena prije nego što bilo koje poglavlje može privremeno biti zatvoreno – sada je pređena.

Suštinska odluka donijeta je 22. maja u Komitetu stalnih predstavnika, koji je odobrio Zajedničku poziciju za Poglavlja 23 i 24 i autorizovao Konferenciju. Međuvladina konferencija je to ratifikovala. Albanija je postala druga zemlja kandidat, poslije Crne Gore, koja je dostigla ovu fazu pristupnog procesa prema revidiranoj metodologiji usvojenoj u februaru 2020. Otvaranje Klastera 5 u decembru 2025. znači da su sada otvorena sva 33 poglavlja. Zaključak o Klasteru 1 je ono što omogućava da bilo koje od njih bude zatvoreno.

Dvije stvari su unesene u zapisnik koje zvanično saopštenje ne ističe, ali će biti u fokusu analize. Prva je zajednička izjava o uslovljavanju Njemačke i Nizozemske, dvije države članice čije su unutrašnje procedure istorijski predstavljale ključnu prepreku proširenju na Zapadni Balkan, izdata na marginama konferencije. Druga je otvorena podrška premijera Edija Rame prijedlogu kancelara Fridriha Merca za restrukturiranje pristupne arhitekture, čije posljedice po Albaniju još nijesu dovoljno sagledane u Tirani.

Zamjenica ministra za evropska pitanja Kipra, Marilena Rauna, predsjedavala je u ime rotirajućeg predsjedništva. Njena proceduralna potvrda glasila je:

„Tokom kiparskog predsjedavanja Savjet je procijenio napredak Albanije. Konferencija je zaključila da je Albanija uspješno ispunila zahtjeve iz grupacije Temeljnih vrijednosti. Ovo je značajno dostignuće. Ova prekretnica omogućava Albaniji da nastavi napredovanje u pristupnom procesu i da privremeno zatvara poglavlja.“

Rauna je zatim naglasila očekivanja:

„Današnja konferencija označava početak nove i još zahtjevnije faze. Napredak se ne mjeri samo usvajanjem reformi, već njihovom efikasnom primjenom, konsolidovanim rezultatima i stabilnim i nepovratnim ishodima.“

Kipar je proširenje na Zapadni Balkan postavio u središte svog predsjedavanja. Rauna je rekla:

„Proširenje je strateški prioritet kiparskog predsjedavanja. Duboko vjerujemo u proširenje i zadovoljni smo što proces pristupanja Albanije napreduje odlučno, uz rigoroznu i pravičnu procjenu i uslovljavanje.“

Ovo je prvo mediteransko predsjedavanje koje je vodilo međuvladinu konferenciju o Zapadnom Balkanu ovakvog značaja u posljednjih šest godina.

Komesarka za proširenje, Marta Kos, podržala je zaključak i obavezala Komisiju na perspektivu zatvaranja pregovora:

„Vaš desetogodišnji rad bio je uspješan. Napravljeni su koraci u zaštiti ljudskih prava. Uspostavljanje novih pravosudnih institucija smanjilo je politički uticaj na pravosudni sistem. SPAK je dokazao da može da postiže rezultate i da postane institucija kojoj građani Albanije najviše vjeruju. To je čvrsta osnova za dalje.“

Kos je dva puta ponovila cilj zatvaranja pregovora. Formalna verzija:

„Nastavljamo da podržavamo rad Albanije na zatvaranju pregovora do 2027. godine. Očekuje se dalji napredak. Računamo na Albaniju da konsoliduje reforme, a to mora uključivati sve političke snage i civilno društvo u zemlji.“

Neformalna verzija, uz šalu koja se brzo proširila medijima:

„Kada govorimo o datumu, rekla sam da podržavamo viziju Albanije da zatvori pregovore do 2027. i da ću tada zajedno sa premijerom osvojiti planinu Korab. To je jedino završno mjerilo koje sam danas imala.“

Zatvaranje pregovora nije isto što i članstvo. Potrebni su pregovori o Ugovoru o pristupanju, ratifikacija u parlamentima svih 27 država članica i prelazni period koji je istorijski trajao između godinu i po i tri godine. Perspektiva 2027. koju je podržala Kos usklađena je sa radnim ciljem vlade da Albanija postane punopravna članica do 2030, ali to ne garantuje članstvo. Bilateralni veto mehanizmi ostaju netaknuti u svakoj fazi.

Edi Rama je priznao djelimični karakter ovog uspjeha:

„Polovina posla, ako mogu tako reći, u vezi sa otvorenim poglavljima biće zatvorena, a druga polovina zatvaranja tek otvorena. Ohrabreni smo, ali i sa većom odgovornošću jer znamo da ovo nije kraj, već samo početak kraja. Znamo da moramo još mnogo da radimo, ali recimo svim Albancima da je riječ IBAR postala popularnija čak i od Svjetskog prvenstva. To je prošlo. Bićemo članovi ove porodice u ovoj deceniji. Znam to, osjećam to i boriću se zajedno sa timom.“

Pominjanje IBAR-a bio je direktan odgovor na tvrdnje parlamentarne opozicije, koje su se ponavljale tokom proljeća, da Albanija neće proći procjenu privremenih mjerila. Zapisnik Savjeta sada osporava tu tvrdnju.

Čitava scena bila je gotovo teatralna. Rama je započeo govor na grčkom i približnom slovenačkom: „Draga Marilena, agapi mou. Zar me ne voliš? Razmišljao sam da kažem ‘jubim te’.“ Marta Kos ga je poljubila. Kontrast između tog tona i ozbiljnosti njemačko-nizozemske zajedničke izjave, objavljene paralelno, važan je dio političke poruke trenutka.

Najvažniji dio Raminog obraćanja bila je podrška Mercovom okviru:

„Veoma je zanimljivo i dobrodošlo posebno interesovanje njemačkog kancelara za proširenje i to veoma cijenimo. Za neke je to bila tabu tema, ali za nas nije. Drago mi je zbog toga jer je prošlo nekoliko godina i mislim da mora biti pronađen kreativan način, pošto živimo u potpuno novom svijetu. Ujedinjena Evropa je bolja za sve. Naše pismo upućeno je državama članicama. Kandidati ne treba da budu podijeljeni. Mi smo talibani Evropske unije. Nećemo gledati nigdje drugo. Uradićemo sve što je potrebno da uđemo.“

Ono što je Rama podržao posebno je analizirano u nastavku.

Na marginama konferencije Njemačka i Nizozemska objavile su zajedničku izjavu čiji jezik predstavlja ključni politički uslov za naredni period. Operativni dio glasi:

„Postizanje privremenih mjerila predstavlja početnu tačku za dalje korake Albanije u jačanju vladavine prava. Usvajanje IBAR-a izražava naša jasna očekivanja i podsticaj za nastavak reformi, osiguravanje njihove održive primjene u praksi i jačanje odgovornih institucija. Poštovanje nezavisnosti pravosuđa i bezuslovna borba protiv korupcije, uključujući slučajeve na visokom nivou, uslovi su o kojima nema pregovora za napredak Albanije u procesu pristupanja Evropskoj uniji. To takođe uključuje garantovanje da se odluke o ukidanju imuniteta donose u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.“

Izraz „o kojima nema pregovora“ Njemačka i Nizozemska koristile su i ranije u debatama Savjeta kako bi signalizirale da će koristiti veto ako uslovi ne budu ispunjeni. Njihovo pojavljivanje upravo u trenutku proceduralnog proboja predstavlja ključnu poruku. Dvije vlade ne slave – one upozoravaju na narednu fazu.

Posebno treba istaći tri formulacije.

„Slučajevi na visokom nivou“ nijesu opšti izraz. SPAK vodi otvorene istrage protiv bivših članova vlade, bivših ministara, sadašnjeg i bivšeg gradonačelnika Tirane i lidera parlamentarne opozicije. Završna mjerila za Poglavlja 23 i 24 biće procjenjivana na osnovu nesmetanog procesuiranja tih slučajeva.

„Ukidanje imuniteta“, zajedno sa „preporukama Venecijanske komisije“, jasno se odnosi na način na koji je albanski parlament vodio postupak ukidanja imuniteta bivšoj potpredsjednici vlade Belindi Baluku. Njemačko-nizozemska izjava sada taj slučaj podiže na nivo uslovljavanja Savjeta.

„Nastavićemo pažljivo da pratimo razvoj događaja“ predstavlja operativnu obavezu. Naredna faza pregovora o poglavljima čija su završna mjerila danas postavljena odvijaće se pod eksplicitnim nadzorom Berlina i Haga.

SPAK U EVIDENCIJI EVROPSKE UNIJE

Po prvi put Komisija je formalno pomenula SPAK po imenu u političkoj podršci na međuvladinoj konferenciji. Marta Kos je ponovila da je SPAK postao „institucija kojoj građani Albanije najviše vjeruju“ i da predstavlja „čvrstu osnovu za dalje“.

Institucionalne posljedice prevazilaze samu konferenciju. SPAK je sada institucija na čijem je radu Komisija zasnovala svoju podršku zaključku da je Klaster 1 ispunjen. Svaki naredni potez koji bi oslabio SPAK – bilo kroz budžet, imenovanja, izmjene zakona ili izvršno miješanje – u Briselu će biti tumačen kao napad na osnovu na kojoj je donijet zaključak o Klasteru 1.

Javno predstavljanje SPAK-a od strane opozicije kao politizovane institucije nije izdržalo susret sa radnim pretpostavkama Komisije. To ne znači da su svi argumenti riješeni, ali znači da je politički prostor za njihovo iznošenje sada uži.

Podrška Komisije SPAK-u i njemačko-nizozemsko insistiranje na nesmetanom procesuiranju slučajeva visokog nivoa međusobno su usklađeni. Signal je koordinisan.

Predsjednik Bajram Begaj opisao je trenutak u ustavnim okvirima:

„Danas je Albanija napravila još jedan važan korak ka evropskoj porodici. Osma međuvladina konferencija Albanija–EU istorijski je trenutak na nepovratnom evropskom putu Albanije. Evropska integracija je nacionalni projekat, težnja generacija Albanaca za demokratskijom, pravednijom, razvijenijom i dostojanstvenijom Albanijom u evropskoj porodici. Put se nastavlja sa više povjerenja, odgovornosti i posvećenosti.“

Riječ „nepovratan“ predstavlja političku tvrdnju, a ne proceduralnu činjenicu. Upravo je pitanje nepovratnosti pristupanja ono što Mercova arhitektura i paralelni prijedlozi za ograničavanje veta pokušavaju da redefinišu.

MERCOV OKVIR I ONO ŠTO JE RAMA PODRŽAO

Pismo kancelara Fridriha Merca od 21. maja, upućeno predsjedniku Savjeta Antoniju Košti, predsjednici Komisije Ursuli fon der Lajen i kiparskom predsjedniku Nikosu Hristodulidisu, predlaže restrukturiranu arhitekturu pristupanja. Za Ukrajinu – status „pridruženog članstva“ sa učešćem bez prava glasa u institucijama EU i aktiviranjem klauzule o međusobnoj pomoći. Za Zapadni Balkan i Moldaviju – „povlašćen pristup unutrašnjem tržištu“ i „bliže veze sa institucijama EU u svakodnevnom odlučivanju“. Pet država članica – Austrija, Češka, Italija, Slovačka i Slovenija – odvojeno su predložile „pristup evropskom jedinstvenom tržištu zasnovan na zaslugama, po potrebi korak po korak“ za zemlje kandidate.

Paralelno sa tim vodi se rasprava na nivou Savjeta o zaštitnim mehanizmima nakon pristupanja, o čemu su izvještavali The Guardian i European Policy Centre: prelazni period tokom kojeg nove države članice ne bi imale pravo veta na odluke Savjeta koje zahtijevaju jednoglasnost u oblasti spoljne politike ili oporezivanja.

Marta Kos je potvrdila da se o tome razgovara i pažljivo formulisala stav Komisije:

„Mnogo puta sam govorila o garancijama, jer kada primamo nove članice, moramo biti jači. Kako će te garancije izgledati, još se raspravlja. Zemlje kandidati možda znaju ponešto iz tih razgovora, ali ništa još nije odlučeno. Te garancije biće nevidljive za nove države članice kada postanu dio Unije, ukoliko budu poštovale pravila. Ako ih ne budu poštovale, te garancije će veoma snažno osjetiti.“

Ramina javna podrška ovoj arhitekturi predstavlja ključnu političku obavezu dana. To nije pristup koji zastupa albanska opozicija i nije, uprkos atmosferi u Briselu, ista arhitektura koju podrazumijeva cilj zatvaranja pregovora do 2027.

Postoje dva moguća tumačenja onoga što je Rama podržao.

Prvo – da ovaj okvir zaista ubrzava pristupanje zemljama koje su inače blokirane vetima država članica iz bilateralnih razloga nepovezanih sa zaslugama. Po ovom tumačenju, Mercova arhitektura predstavlja paralelni kolosijek koji dopunjuje pristupni proces, dok cilj za 2027. ostaje važeći.

Drugo – da „povlašćen pristup“ i „bliže veze“ mogu postati trajna čekaonica i zamjena za puno članstvo. Ovo tumačenje zastupaju Njemački savjet za spoljne odnose kada je riječ o Zapadnom Balkanu i European Pravda kada je riječ o Ukrajini.

Tirana Examiner zasad ne zauzima konačan stav o tome koje će se tumačenje pokazati tačnim. Odgovor će zavisiti manje od onoga što se govori na međuvladinim konferencijama, a više od toga šta su pojedine države članice spremne da urade u trenutku ratifikacije pristupnog ugovora. Ono što je danas važno jeste da je pitanje nove arhitekture sada otvoreno na stolu, da ju je Rama javno podržao i da albanska politička scena još nije ozbiljno razmotrila šta bi ona značila za institucionalni položaj zemlje unutar Unije.

Marta Kos je podsjetila da više od 90 odsto Albanaca podržava članstvo u Evropskoj uniji. Taj procenat odgovara rezultatima uzastopnih Eurobarometar istraživanja i predstavlja najviši stabilni nivo podrške među svim zemljama kandidatima. To je temelj na kojem počiva čitava pregovaračka pozicija Albanije, a upravo na taj temelj implicitno se poziva njemačko-nizozemska izjava kada dalji napredak uslovljava standardima vladavine prava: pretpostavlja se da će albanski birači nagrađivati vlade koje održavaju te standarde, a kažnjavati one koje to ne čine.

Osma međuvladina konferencija predstavlja značajan proceduralni uspjeh i početak težeg dijela procesa.

Zaključak koji proizlazi iz ove analize jeste sljedeći: Komisija i dvije ključne države članice čiji su vetoi istorijski bili presudni za pristupanje Zapadnog Balkana uskladile su okvir u kojem je Klaster 1 zatvoren na osnovu dokumentovanog rada SPAK-a, a zatvaranje Poglavlja 23 i 24 uslovljeno nesmetanim procesuiranjem slučajeva visokog nivoa bez političkog miješanja, uključujući primjenu okvira Venecijanske komisije na odluke o parlamentarnom imunitetu. To je operativna arhitektura završne faze.

Iz toga proizlaze dvije stvari.

Za vladu, politička cijena svakog poteza koji bi oslabio SPAK ili vodio postupke o imunitetu mimo okvira Venecijanske komisije sada postaje cijena na nivou Savjeta EU, a ne samo unutrašnje politike. Njemačko-nizozemska izjava tu cijenu je jasno unijela u zapisnik. Narednih osamnaest mjeseci odvijaće se pod eksplicitnim nadzorom, u koordinaciji sa podrškom Komisije.

Za opoziciju, proljećna tvrdnja da će Klaster 1 pasti sada je opovrgnuta zapisnikom Savjeta. Odgovorna opozicija prilagođava svoju poziciju kada činjenice pokažu suprotno. Cijena neprilagođavanja bila bi isključivanje partije iz debate o Evropskoj uniji upravo u trenutku kada počinju suštinski pregovori o najvažnijim poglavljima. To bi bio gubitak za državu, a ne samo za partiju.

Albanija je prošla kroz kapiju. Hodnik sa druge strane uži je od same kapije.

Tirana Examiner nastaviće da prati razvoj događaja u vezi sa završnim mjerilima za Poglavlja 23 i 24, njemačko-nizozemskim okvirom nadzora i debatom o Mercovom prijedlogu uoči Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

EK neće ponovo razmatrati optužbe protiv Marte Kos da je bila saradnica UDBA-e

Mandić sa Kos: Politika koju zastupam je ujediniteljska, kako nekada, tako i danas

Milatović - Kos: Urgentno popuniti Ustavni sud izborom nedostajućih sudija

Evropska kuća: Komesarka Kos večeras se obraća građanima Crne Gore, govoriće na crnogorskom