Nagrada „Milovan Đilas“ dodijeljena Tei Gorjanc Prelević za doprinos slobodnoj misli

Nagrada „Milovan Đilas“, koju dodjeljuje Akademija „Milovan Đilas“ za doprinos jačanju i afirmaciji slobodne misli, dodijeljena je aktivistkinji za ljudska prava i izvršnoj direktorici NVO „Akcija za ljudska prava“ (HRA) Tei Gorjanc Prelević, u okviru festivala „Bookiranje“, koji organizuje izdavačka kuća Fokalizator.

Dodjelom nagrade, nakon izvođenja crnogorske himne od strane cetinjskog rok benda "Prizma", počeo je novi festival "Bookiranje".

Žiri u sastavu prof. dr Vladimir Vojnović (predsjednik), Dragana Erjavšek (članica) i mr Miloš Vukanović (član) istakao je da je Tea Gorjanc Prelević rođena u Beogradu, a da od 2000. godine živi i radi u Podgorici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a magistrirala međunarodno i javno pravo u SAD, na American University Washington College of Law.

Žiri je podsjetio na njen bogat rad na polju ljudskih prava, reforme pravosuđa, ratnih zločina i zaštite od diskriminacije. "Tokom dugogodišnjeg javnog angažmana posebno se bavila pitanjima vladavine prava, reforme pravosuđa, ljudskih prava, ratnih zločina i tranzicione pravde, zaštite kulture, slobode izražavanja i zaštite od diskriminacije", navodi se u saopštenju žirija.

Istaknuto je i da je bila jedna od zastupnica žrtava ratnog zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore.

Žiri je naglasio njene brojne javne kritike u posljednjih 12 mjeseci, koje su se odnosile na nasilje i diskriminaciju prema turskim državljanima u Crnoj Gori, neispunjavanje uslova iz Poglavlja 23 u pregovorima sa EU, opstrukciju procesuiranja ratnih zločina, napade na Džada Film Festivalu u Podgorici, kao i pokušaje podizanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću i javnu rehabilitaciju Ratka Mladića.

"Zbog ukupnog intelektualnog angažmana i izuzetnog doprinosa zaštiti slobode izražavanja, žiri je jednoglasno odlučio da nagrada pripadne upravo njoj", dodaje organizator.

Tea Gorjanc Prelević zahvalila se na priznanju i istakla važnost imena koje nagrada nosi:

"Hvala žiriju, hvala na ovom priznanju. Hvala prije svega što ste odlučili o nagradi za slobodu izražavanja. Hvala vam što ona nosi ime Milovana Đilasa, što nas podsjeća da u našoj istoriji, osim ratovanja, bilo je i te kako upečatljivih primjera zalaganja života za pravo na kritiku vlasti", poručila je laureatkinja.

Naglasila je da priznanje ne doživljava kao lično, već kao zajedničko dostignuće njenih saradnika i saboraca:

"Mi smo jedna aktivistička porodica koja svakodnevno, nesebično i preko vremena brine o miru i kvalitetu života u Crnoj Gori. I nastavićemo to da radimo, jer je to zajednička borba", kazala je.

Govoreći o svojim motivima, rekla je:

"To je moja potreba za pravdom. To je moja potreba i za mirom. I na kraju sam shvatila da je to potreba za pravičnošću, za poštovanje ljudi i ljudskih prava".

Osvrnula se i na društveno-politički trenutak i opasnosti od rasta nacionalizma:

"Užasavam se pomisli da se rat ponovi na ovim prostorima. A ovih dana mi se čini da tome nikad nismo bili bliži. Kao da nas tragične devedesete ničemu nisu naučile. I zato mislim da imamo posljednju odgovornost da izađemo iz zone komfora i da govorimo i da prozivamo po svaku cijenu", upozorila je.

Dodala je da se stalno mora upozoravati na "govor mržnje i sebični nacionalizam":

"Crna Gora, naša zemlja, ima etnički i kulturno bogat sastav. Dovoljno da svaki dan ima priliku da vježba otpornost na nacionalizam. I protiv toga moramo blagovremeno da vakcinišemo djecu od malih nogu", poručila je.