MUP: ASK prekoračila nadležnosti, ne može preispitivati već usvojeni Zakon o unutrašnjim poslovima

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije reagovali su na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) o Zakonu o unutrašnjim poslovima, ocjenjujući da ASK izlazi iz okvira svojih nadležnosti. Iz MUP-a poručuju da se ne može retroaktivno preispitivati zakon koji je već usvojila Skupština, te upozoravaju da se na ovaj način dovode u pitanje reformske mjere usmjerene na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u policiji. Naglašavaju da će nastaviti sa dosljednom primjenom zakona i jačanjem integriteta bezbjednosnog sektora.

U saopštenju MUP-a i UP navodi se da se zakonska rješenja usvojena 6. marta ne mogu naknadno preispitivati kroz djelovanje nezavisnih organa na način koji bi predstavljao suštinsku reviziju zakonodavne volje. Ističu da je Agencija za sprečavanje korupcije 25. maja objavila mišljenja na zakone o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima, što otvara pitanje obima i granica njenih zakonom propisanih nadležnosti.

MUP podsjeća da je Agencija dala mišljenje na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljen Ministarstvu pravde 16. decembra 2025. godine, koji je usaglašavan sa tri nadležna direktorata Evropske komisije i nakon usaglašavanja upućen Skupštini na usvajanje. Naglašavaju da je Agencija dala mišljenje i na norme koje postoje u zakonu godinama i koje nijesu bile predmet izmjena i dopuna, te da se ne može govoriti o mišljenju na Predlog zakona, već na cjelokupan zakonski tekst koji važi od 2021. godine.

Uloga Agencije, prema MUP-u, odnosi se na preventivno djelovanje u oblasti antikorupcijske politike, uključujući davanje mišljenja na nacrte zakona, inicijative za izmjene propisa i ukazivanje na koruptivne rizike, ali ne obuhvata sistemsku ili institucionalnu reviziju već usvojenih zakonskih rješenja.

Ministarstvo i Uprava policije izražavaju zabrinutost što se kroz mišljenje ASK i tumačenja u javnosti osporavaju reformski usmjereni zakoni koji jačaju integritet policijskog sistema i štite ga od kompromitacije, korupcije i uticaja organizovanog kriminala. Podsjećaju da su zahvaljujući ovim zakonskim mehanizmima procesuirani brojni policijski službenici, uključujući i visokorangirane funkcionere bezbjednosnog sektora.

MUP ističe da se bezbjednosne provjere i procjena integriteta ne odnose na krivični postupak, već na preventivni sistem zaštite institucija od rizika koji mogu ukazivati na nespojivost sa policijskim pozivom, uključujući povezanost sa kriminalnim strukturama.

Zakonom je propisano da postoje bezbjednosne smetnje za rad u policijskom zvanju ako policijski službenik ostvaruje neovlašćene kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, ne dobije bezbjednosne dozvole, bude registrovan kao uživalac opojnih droga, pokrene se krivični postupak za teška krivična djela ili daje podatke neovlašćenim licima.

Ministarstvo i Policija neće odstupiti od dosljedne primjene zakona i jačanja profesionalnog integriteta policijske službe, kao ni od odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer je očuvanje stabilnosti i funkcionalnosti institucija ključni preduslov vladavine prava.