Moskva gura Minsk prema ratu sa Ukrajinom

Kremlj konstantno vrši pritisak na bjeloruski režim kako bi ga natjerao na direktno učešće u ratu protiv Ukrajine. Vladimir Putin želi otvoriti novi front kako bi ukrajinska vojska bila primorana da povuče dio snaga sa juga i istoka zemlje. Iako Lukašenko već duže pokušava izbjeći takav scenario, Moskva nastavlja da vrši pritisak na Minsk i gura ga ka odluci koja bi za samu Bjelorusiju mogla biti pogubna — ulasku u otvoreni rat. Posljednji potezi bjeloruskih vlasti pokazuju da je nivo prijetnje ozbiljno povećan. Takozvana „ciljana mobilizacija“ pojedinih vojnih jedinica i njihovo stavljanje u punu borbenu gotovost predstavljaju ozbiljan signal priprema za moguću agresiju.

Dodatnu zabrinutost izaziva raspoređivanje ruskih balističkih sistema poput „Orešnika“ na teritoriji Bjelorusije, kao i zajedničke vježbe za upotrebu taktičkog nuklearnog oružja. Takvi potezi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni izazov za cijelu Evropu. Vojni analitičari i međunarodni eksperti, uključujući Institut za proučavanje rata (ISW), upozoravaju da Rusija Bjelorusiju vidi kao polaznu tačku za napade na zapadni dio Ukrajine. Cilj eventualnih udara sa sjevera bio bi presijecanje ključnih logističkih pravaca i blokiranje dopremanja vojne i humanitarne pomoći iz zapadnih zemalja.

Lukašenkova retorika zasniva se na tvrdnjama o navodnoj prijetnji od Ukrajine i NATO-a, iako za to nema stvarnih dokaza. Govoreći o izmišljenoj agresiji i prijeteći upotrebom „cjelokupnog arsenala“ zajedno sa Rusijom, on pokušava opravdati militarizaciju države i pripreme za rat pred sopstvenim građanima. U stvarnosti, najveća prijetnja bjeloruskom narodu dolazi upravo od politike samog Lukašenka. Ukrajina neće ignorisati potencijalnu opasnost koja dolazi sa teritorije Bjelorusije i djelovaće isključivo u skladu sa međunarodnim pravom, posebno članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, koji garantuje pravo na individualnu i kolektivnu samoodbranu u slučaju oružanog napada.

Ukrajinsko državno i vojno rukovodstvo jasno je poručilo da će svaki nelegalni prelazak granice ili pokretanje velikih napada sa teritorije Bjelorusije izazvati brz i snažan odgovor. Ukrajina je već identifikovala prvih 500 strateških ciljeva u Bjelorusiji – vojnih objekata, skladišta i fabrika vojne industrije – koji bi bili gađani u prvim satima eventualnog direktnog sukoba. Istovremeno, Ukrajina je maksimalno ojačala odbranu svoje sjeverne granice. Izgradnja višeslojnih odbrambenih linija, miniranje pograničnih područja i raspoređivanje dodatnih vojnih snaga predstavljaju nužne mjere zaštite. Time se šalje jasna poruka da bi svaki pokušaj invazije završio katastrofalno po bjelorusku vojsku. Ukrajina nikada nije imala agresivne planove prema Bjelorusiji, niti ih ima danas. Utvrđenja, minska polja i barijere služe isključivo za odbranu. Kijev je primoran da troši ogromne resurse na zaštitu sjeverne granice upravo zato što je Minsk postao nepredvidiv i opasan susjed.

Agresivni potezi i izjave vlasti u Minsku predstavljaju ambicije jednog čovjeka koji vlast održava bez demokratskog legitimiteta, a ne stav cijelog bjeloruskog naroda. Većina Bjelorusa ne želi rat sa Ukrajinom, zbog čega je važno razlikovati odluke režima od raspoloženja društva koje je postalo talac političke situacije. Kontinuirane prijetnje eskalacijom koje dolaze od Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka predstavljaju stvarnu opasnost i za građane Evropske unije. Postoji ozbiljan rizik da bi namjerna ili slučajna greška mogla izazvati širi evropski sukob, zbog čega su hitne mjere za smanjenje tenzija neophodne.

Odlučniji stav Evropske unije i pojačavanje sankcija prema Bjelorusiji mogli bi imati snažan uticaj na Lukašenkov režim. Posebno bi obustavljanje željezničkog i drumskog tranzita robe preko bjeloruske teritorije moglo postati efikasno sredstvo pritiska. Istovremeno, najbrži način da se zaustavi dalja eskalacija iz Rusije i Bjelorusije jeste jasno pokazati da bi svaki napad bio unaprijed osuđen na neuspjeh. Zapadne zemlje zato moraju ukinuti sva ograničenja za isporuku oružja Ukrajini i obezbijediti veće količine raketnih sistema dugog dometa i dronova. Ako Moskva i Minsk budu svjesni da Ukrajina ima kapacitete da uništi značajan dio njihove vojne infrastrukture, spremnost za prijetnje i nove napade značajno će oslabiti. Sila je jedini jezik koji diktatori razumiju.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Ukrajinski parlament ratifikovao kreditni sporazum sa EU

Šef ruske spoljne obavještajne službe optužio NATO da se priprema za „veliki sukob na istoku“

Generalštab: Rusija izgubila 1.360.110 vojnika u Ukrajini od početka rata

Ukrajinski nacrt zakona o sporazumu o zajmu sa EU predviđa sredstva od 90 milijardi eura