Mnogi doseljenici napuštaju Njemačku, dio kvalifikovanih radnika odlazi u Hrvatsku

Njemačka posljednjih godina uspješno privlači kvalifikovane radnike iz inostranstva, ali se suočava sa problemom njihovog odlaska. Novo istraživanje Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) pokazuje da mnogi doseljenici ne ostaju dugoročno u toj zemlji, a najčešći razlozi su birokratija, porodične okolnosti i osjećaj diskriminacije.

• "Naš zaključak je jasan: ako želite uspješno da upravljate imigracijom, morate da razumijete i emigraciju. Ključno je da ljude dugoročno zadržite kroz jednake šanse, pouzdane procedure, odgovarajuću podršku i okruženje u kojem mogu da grade svoju budućnost" - kazala je Laura Gosner iz IAB-a.

Istraživanje je sprovedeno onlajn među osobama od 18 do 65 godina koje su se doselile u Njemačku do aprila 2025. godine, a rezultati pokazuju da odluka o iseljavanju nije posljedica samo jednog faktora. Pored porodičnih razloga, značajnu ulogu imaju i iskustva diskriminacije, dok su problemi poput birokratije, stambene politike i učenja jezika oblasti koje bi mogle biti unaprijeđene.

Prema Terezi Koh iz IAB-a, oni koji napuštaju Njemačku uglavnom su mlađi, kraće su živjeli u zemlji i češće imaju porodicu u inostranstvu. Rjeđe govore njemački, ali češće dobro vladaju engleskim.

Oko 60 odsto iseljenika vraća se u zemlju porijekla, dok 40 odsto bira neku drugu državu, najčešće Španiju, Švajcarsku, Italiju i Hrvatsku.

• "Nalazimo se u direktnoj konkurenciji s drugim evropskim zemljama kada je riječ o privlačenju kvalifikovane radne snage" - istakla je Julija Kosjakova iz IAB-a.

Birokratija je jedan od najvećih problema, sa dugotrajnim postupcima za dobijanje državljanstva, boravišnih dozvola i viza, kao i priznavanjem stranih diploma. Mnogi čekaju mjesecima odgovore, administrativne takse su visoke, a podrška pri zapošljavanju i profesionalnom razvoju nedovoljna.

Laura Gosner ističe da administrativne procedure značajno utiču na percepciju budućnosti doseljenika u Njemačkoj:

• "Ako se postupci doživljavaju kao spori, komplikovani i teško dostupni, to direktno utiče na odluku da li će neko ostati u zemlji".

Istraživanje pokazuje da osobe sa više negativnih iskustava sa administracijom rjeđe osjećaju da su dobrodošle.

Tilman Frank, predsjednik Saveznog udruženja za međunarodno privlačenje stručne radne snage, smatra da je poznavanje njemačkog jezika ključno za integraciju:

• "Jezik je ključ za snalaženje u Njemačkoj, a posebno na tržištu rada".

On upozorava da problemi nastaju kada kandidati nisu adekvatno pripremljeni ili nemaju kvalitetnu podršku u učenju jezika. Mnogi iz Kenije, Indije i Vijetnama žele raditi u Njemačkoj, naročito u sektoru njege starijih.

Frank smatra da bi njemačka vlada trebalo da ulaže više u učenje jezika u zemljama porijekla, jer zapošljavanje bez poznavanja jezika uglavnom ne daje dugoročne rezultate.

Njemačke vlasti postepeno prepoznaju problem zadržavanja stranih radnika. Savezna agencija za rad uvela je centralizovani sistem za ubrzanje procedura, a pokrajina Hesen osniva centralnu službu za strance. Planira se i formiranje agencije "Work and Stay" koja bi pružila veću podršku doseljenicima.

Ipak, nedostatak zaposlenih u nadležnim institucijama i spora digitalizacija administracije i dalje otežavaju svakodnevni rad.

• "Još ne postoji jedinstven i sveobuhvatan sistem" - zaključio je Frank.