tacno.me
tacno.me
Naslovna

Društvo

Mithat Kuč podnio tužbu protiv Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije zbog imenovanja Kristine Braletić

Kandidat za direktora Agencije za sprečavanje korupcije, Mithat Kuč, podnio je tužbu Upravnom sudu zbog imenovanja Kristine Braletić, tvrdeći da je postojao sukob interesa kod člana Savjeta Mladena Tomovića.

03. jun 2026. 20:36
Fotografija uz vijest: Mithat Kuč podnio tužbu protiv Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije zbog imenovanja Kristine Braletić

Mithat Kuč, jedan od kandidata za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), podnio je tužbu Upravnom sudu protiv Savjeta ove agencije zbog odluke o imenovanju Kristine Braletić na tu funkciju. Kuč tvrdi da je tokom procesa donošenja odluke postojao sukob interesa.

Tužba se zasniva na činjenici da je Mladen Tomović, član Savjeta ASK i pravnik, glasao za imenovanje Braletić, uprkos tome što je, prema tvrdnjama tužioca, postojao sukob interesa.

Kuč traži poništenje Odluke o imenovanju direktora ASK od 17. aprila 2026. godine.

U obrazloženju tužbe, koje je pregledao ETV Portal, Kuč navodi da je Tomović učestvovao u izboru iako su postojale okolnosti koje dovode u pitanje njegovu nepristrasnost.

Naime, Tomović je ranije zastupao Kristinu Braletić u postupcima pred Upravnim sudom Crne Gore. Tužilac tvrdi da posjeduje dokaze o tom zastupanju koje će dostaviti sudu.

Postojanje prethodnog profesionalnog odnosa između člana Savjeta i kandidata za direktora predstavlja okolnost koja može opravdano dovesti u sumnju nepristrasnost procesa odlučivanja.

I pored toga, Tomović se nije izuzeo iz postupka, niti je Savjet razmatrao njegovo izuzeće, iako član 10 Zakona o sprečavanju korupcije propisuje obavezu javnog službenika da se izuzme u slučaju sukoba interesa.

Prema tužbi, ovakvo postupanje krši osnovne principe objektivnosti, nepristrasnosti, ravnopravnog tretmana kandidata i zakonitosti postupka.

Ovo je posebno značajno jer se radi o imenovanju na čelo institucije čija je primarna funkcija zaštita javnog interesa i borba protiv korupcije, gdje standardi integriteta treba da budu viši.

Ranije je ETV Portal izvijestio da je Tomović zastupao Braletić u postupku pokrenutom protiv odluke same Agencije za sprečavanje korupcije.

Advokat Veselin Radulović je prije imenovanja upozorio na sukob interesa i istakao da Tomovićevo učešće može uticati na zakonitost odluke Savjeta.

  • Po mom mišljenju, ove okolnosti nameću obavezu članu Savjeta da se izuzme iz postupka imenovanja direktora ASK. U suprotnom, njegovo učešće i glasanje mogu ozbiljno kompromitovati cijeli proces i uticati na zakonitost odluke Savjeta - rekao je Radulović.

Tomović je, međutim, izjavio da ne vidi sukob interesa i da je povukao punomoćje u predmetu u kojem je zastupao Braletić nakon što je postao član Savjeta.

Nakon imenovanja Braletić, nezavisni stručnjak za antikorupciju Drago Kos iz Slovenije izrazio je nezadovoljstvo radom Savjeta.

  • Iako sam više puta isticao da gospodin Mladen Tomović ne može biti član Savjeta ASK, do sada sam nastavio saradnju. Nakon jučerašnje sjednice Savjeta, potpuno odustajem od te saradnje. Ono što se juče desilo je najgori mogući prikaz Savjeta ASK - rekao je Kos.

Tužba takođe navodi da je odluka nezakonita zbog pogrešne primjene člana 96, stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije.

Naime, Braletić je 30. marta 2023. imenovana za člana Koordinacionog tijela za praćenje i upravljanje politikom sprečavanja i suzbijanja nepravilnosti u zaštiti finansijskih interesa Evropske unije, a to imenovanje je osporavano pred Upravnim sudom, gdje je Tomović bio njen pravni zastupnik.

Prema zakonu, osoba ne može biti imenovana direktorom ASK ako je u prethodnih pet godina obavljala funkciju koja predstavlja zakonsku prepreku za imenovanje.

U trenutku donošenja osporavane odluke, petogodišnji rok nije istekao, ali Savjet nije utvrdio postojanje te prepreke niti objasnio zašto smatra da kandidat ispunjava uslove.

Na taj način, Savjet je pogrešno primijenio zakon i imenovao osobu koja nije ispunjavala zakonske uslove za direktora ASK.

Ova povreda zakonske odredbe predstavlja osnov za poništenje odluke.