Društvo
Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo preporuke Agencije za zaštitu životne sredine o lovu
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je novi Pravilnik o lovnim sezonama koji dozvoljava lov na sve kategorije divokoze, srnu i lane, uprkos preporukama Agencije za zaštitu životne sredine da se ove vrste stave pod strožu zaštitu.
Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo preporuke Agencije za zaštitu životne sredine da sa liste lovnih skine više vrsta sisara, uključujući divokozu, na koju je sada dozvoljen lov na sve kategorije - mužjaka, ženku i mladunče.
Novi Pravilnik o lovnim sezonama divljači, koji je stupio na snagu 24. septembra, dozvoljava lov na sve kategorije divokoze, kao i na srnu i lane, koje su bile trajno zaštićene od 2008. godine do izmjena iz 2025. godine.
Ministarstvo je saopštilo da donošenje Pravilnika nema za cilj ugrožavanje brojnosti populacija divljači, već da "već naprotiv daje osnov za unapređenje njihovih fenotipskih karakteristika i zdravstvenog stanja". Dodaju da je Pravilnik donijet u "transparentnoj proceduri, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera", te da su dobijeni pozitivni komentari Evropske komisije i stručne podloge sa šumarskih i agronomskih fakulteta.
Međutim, Agencija za zaštitu životne sredine nije konsultovana niti je dobila odgovor od Ministarstva na svoje preporuke koje su upućene u aprilu 2025. godine. Pored divokoze, Agencija je preporučila da se sa liste lovnih skine šest vrsta ptica, kao i vuk i mrki medvjed, te da se ove vrste stave pod strogu zaštitu.
Ministarstvo je navelo da nije u obavezi da traži mišljenje Agencije, već da saglasnost dobija od nadležnog ministarstva, te da raspolaže podacima o brojnom stanju divljači zaključno sa početkom aprila 2026. godine.
U Nacrtu strategije razvoja lovstva za period 2026-2036. godine, koji je objavljen na vebsajtu Vlade, navode se problemi poput nepouzdanih procjena brojnosti divljači, visokog nivoa nezakonitog lova i neadekvatnog upravljanja staništima. Takođe se ističe neprofesionalan odnos prema divljači i lovištima, kao i pogrešno određivanje kvota odstrela.
Biolog Bogić Gligorović je ukazao da ekološki kapacitet Crne Gore može podnijeti znatno veći broj jedinki divljači nego što je trenutno registrovano, te da su navedene vrste važne za očuvanje staništa i sprečavanje šumskih požara.
"Srne i jeleni preveniraju šumske požare brsteći žbunje i mlado drveće, gazeći suvo lišće. Navedene vrste predstavljaju hranu za krupne predatore vuka i medvjeda, koji kada imaju dovoljno plijena ne napadaju domaće životinje", naveo je Gligorović.