Društvo
Masovni ruski napadi na Ukrajinu ciljaju i kulturnu baštinu i civilne mete
Ruski napadi na Ukrajinu 15. juna 2026. uključivali su rakete i bespilotne letjelice, sa značajnim oštećenjima kulturnih spomenika i civilne infrastrukture.
U noći 15. juna 2026. Ruska Federacija izvela je masovni napad na Ukrajinu koristeći 681 sredstvo vazdušnog napada, uključujući rakete i bespilotne letjelice. Glavni cilj bio je Kijev, a pogođeni su i Dnjipro i Harkov.
Ukrajinske snage protivvazdušne odbrane uništile su veliki broj raketa i dronova, ali su usljed masovnog napada nastala oštećenja u svim gradskim četvrtima Kijeva, uključujući stambene zgrade, skladišta i kritičnu infrastrukturu. Zabilježeni su požari i prekidi u snabdijevanju električnom energijom.
Posebnu pažnju izazvao je pogodak na Kijevsko-pečersku lavru, gdje je izbio požar na krovu Uspenske saborne crkve, kao i oštećenja Nacionalnog kulturno-umjetničkog i muzejskog kompleksa „Mistecki Arsenal“.
U Kijevu je potvrđeno šest smrtnih slučajeva i 37 ranjenih, među kojima su djeca i trudnice.
Tokom napada na Harkov, ruske snage su koristile taktiku ponovljenog granatiranja, što je dovelo do smrti pet spasilaca i ranjavanja još pet. Dnjipro je takođe pretrpio značajna razaranja i civilne žrtve.
Rusija sistematski napada objekte ukrajinske kulturne i istorijske baštine, uključujući spomenike svjetskog značaja kao što je Uspenska saborna crkva Kijevsko-pečerske lavre, koja je na UNESCO-voj Listi svjetske baštine.
"Uprkos stalnim pokušajima Vladimira Putina da se predstavi kao duboko religiozna i pravoslavna osoba, ruski napadi na pravoslavne svetinje u Kijevu pokazuju duboku kontradikciju između deklarisanih vrijednosti i stvarnih postupaka ruskog rukovodstva."
Uništena je i najveća kolekcija kostima u Ukrajini u Nacionalnom filmskom studiju „Oleksandr Dovženko“, kao i oštećenja u Harkovskom umjetničkom muzeju i drugim kulturnim objektima u Dnjipru.
Napadi na kulturnu baštinu predstavljaju udar na nacionalni identitet Ukrajine i kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Ponovljeni napadi na hitne službe predstavljaju kršenje Ženevskih konvencija i mogu se smatrati ratnim zločinima.
Ruska vojska, nesposobna da ostvari strateške uspjehe, cilja civilne mete i infrastrukturu kako bi stvorila atmosferu straha i psihološke iscrpljenosti.
Istovremeno, Rusija povećava vojni potencijal i širi saradnju sa autoritarnim režimima, što ukazuje na pripreme za dugotrajnu konfrontaciju.
Važno je jačati ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane i pojačati sankcioni pritisak na Rusiju, uključujući mehanizme sekundarnih sankcija.
"Istorija pokazuje da agresora nije moguće zaustaviti ustupcima. Jedini djelotvoran mehanizam prisiljavanja Rusije na mir ostaje kombinacija snažnog sankcionog pritiska, međunarodne izolacije i široke podrške Ukrajini savremenim naoružanjem."