Lučić: Prodaja digitalnih alata za pet miliona u pet godina u Crnoj Gori skoro nemoguća

Predstavnik Tehnopolisa Željko Lučić je na panelu "Start-up ekosistem i podrška razvoju ideja" kazao da je ključno da timovi prvo dobro definišu problem koji žele da riješe.

„Ako dobro definišemo problem, to je 80 odsto start-upa. Start-up koji ima sposobnost da bude zaljubljen u problem, a ne u rješenje, skoro pa ima zagarantovan uspjeh, poslije mukotrpnog rada“, naveo je Lučić.

On je dodao da Tehnopolis kroz programe poput BitProblema, BitID-a, BoostMeUp-a i Protobita pomaže timovima da validiraju ideju, razviju MVP i pripreme se za naredne faze razvoja.

„Bilo koji aspekt start-up ideje mora da se validira. Može da se validira u Crnoj Gori, ali treba odmah misliti globalno“, kazao je Lučić.

Prema njegovim riječima, ozbiljan start-up ne može ostati ograničen samo na domaće tržište.

„Definicija start-upa meni je pet miliona za pet godina. To je teško u Crnoj Gori. Da prodate digitalne alate ili bilo šta za pet miliona za pet godina u Crnoj Gori, to je skoro nemoguće“, rekao je Lučić.

Predstavnik Naučno-tehnološkog parka Radivoje Drobnjak istakao je da je pojam start-upa u Crnoj Gori ranije često pogrešno shvaćen.

„Prije sedam godina, kada smo osnovali Naučno-tehnološki park u Crnoj Gori, start-upom je smatrana svaka trafika u otvaranju. U principu, svako novosnovano preduzeće bilo je tretirano kao start-up“, rekao je Drobnjak.

On je objasnio da start-up podrazumijeva kompaniju koja proizvodi inovativan proizvod ili uslugu, nudi je tržištu i ima mogućnost brzog rasta na globalnom nivou.

Naučno-tehnološki park realizuje osam evropskih donatorskih projekata i sarađuje sa oko 250 institucija i organizacija širom EU.

Drobnjak je naglasio važnost razbijanja stigme neuspjeha u start-up zajednici.

„To je tabu koji moramo da razbijemo. Kod nas je neuspjeh nekako jeres i pravimo stigmu od toga da ako nešto krenemo da radimo, treba odmah da uspijemo i napravimo briljantne rezultate“, rekao je Drobnjak.

On je dodao da su neki crnogorski start-upovi opstali upravo zato što su izašli van domaćeg tržišta.

„To što su nudili nijesu mogli da prodaju ovdje. U suštini, i ne treba da prodaju samo ovdje, nego treba da prodaju širom svijeta“, objasnio je Drobnjak.

Predstavnik OneAI Aleksandar Bojović govorio je o razvoju vještačke inteligencije u zdravstvu, ističući da je riječ o oblasti koja zahtijeva poseban nivo odgovornosti.

„Start-up u medicini mnogo je drugačiji od drugih. U razvoju i testiranju nijesu u pitanju samo finansijske posljedice ili aplikacija koja ne radi, već životi, tako da je pristup bio vrlo temeljan“, kazao je Bojović.

On je objasnio da OneAI analizira EKG signale i implementira vještačku inteligenciju u protokole liječenja na način razumljiv ljekarima.

„Sarađujući sa njima uvidjeli smo da moramo da razvijemo personalizovane modele. Mi, u stvari, pravimo digitalnog dvojnika pacijenta“, rekao je Bojović.

Govoreći o odnosu vještačke inteligencije i medicine, naveo je:

„Nećemo zamijeniti doktore, ali ćemo učiniti da oni koji ne budu koristili vještačku inteligenciju i napredne alate sebe diskvalifikuju u odnosu na konkurenciju“.

Predstavnik Deepmarka Slavko Kovačević istakao je važnost validacije i sposobnosti tima da predstavi vrijednost koju nudi.

„Jedna stvar je prezentovati vrijednosti koje nudite, a druga je posjedovati ih“, rekao je Kovačević.

On je opisao i svoj iskustvo sa investitorima, naglašavajući da upornost i spremnost na rad ostavljaju dobar utisak.

„Taj razgovor je bio jako težak, jedva sam mogao da pričam, ali njih je to impresioniralo, jer su vidjeli da mi je stalo. To im je bio pozitivan znak da sam spreman da budem uporan i da radim“, kazao je Kovačević.

Kovačević je poručio da podrška start-upovima može stvoriti zonu komfora, ali da je za rezultate neophodno izaći iz nje.

„Pomoć je dobra i dobro je što je ima, ali nuspojava je što stvara zonu komfora. Da biste napravili rezultate, morate da izađete iz zone komfora“, poručio je Kovačević.