Društvo
Liderka AfD-a obećava obnovu njemačko-ruskih odnosa dok cilja kancelarsku funkciju
Njemačka bi trebalo da ukine bojkot ruske nafte i gasa kako bi ojačala svoju posustalu ekonomiju, izjavila je liderka krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel u razgovoru za Reuters , predstavljajući ambicije svoje partije da predvodi...
Vajdel je rekla da AfD može pobijediti na dva ključna izbora za savezne pokrajine u narednim mjesecima, ocijenivši ih kao važne prekretnice na putu ka osvajanju funkcije njemačkog kancelara već nakon narednih saveznih izbora, koji bi trebalo da budu održani do 2029. godine.
„Jeftina energija iz Rusije bila je tajna uspjeha oznake ‘ Made in Germany ’. Potrebna nam je ponovo“, rekla je Vajdel.
„Gubitak te energije unazadio nas je godinama. Izgubljene su stotine hiljada radnih mjesta. To nas je učinilo zavisnim od Sjedinjenih Američkih Država, koje nam prodaju energiju po znatno višim cijenama“.
Prije sankcija uvedenih zbog invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je obezbjeđivala više od trećine njemačkog uvoza sirove nafte i više od polovine potreba za prirodnim gasom.
Njemačka se i dalje teško oporavlja od posljedica gašenja ključnog podmorskog gasovoda Sjeverni tok, koji je teško oštećen u eksplozijama u septembru 2022. godine.
Industrija u zemlji, pogođena naglim rastom cijena energije koji je uslijedio nakon toga, i dalje se suočava sa ozbiljnim problemima. Dodatni udarac predstavlja mogućnost da automobilski gigant Volkswagen ukine i do 100.000 radnih mjesta.
Izjave Vajdel ukazuju na moguću krhkost zapadnog savezništva koje predstavlja osnovu podrške Ukrajini. Iako sadašnja njemačka vlada podržava Ukrajinu, javnost u zemlji po tom pitanju ostaje podijeljena.
Vajdel je ove izjave dala uoči septembarskih izbora u dvije važne istočne njemačke savezne pokrajine – Saksoniji-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji – gdje AfD prema anketama ima ubjedljivu prednost.
Ukoliko AfD preuzme vlast u tim pokrajinama, njihove regionalne vlade mogle bi da ospore politiku Berlina prema migracijama, za koju smatraju da je previše velikodušna, uz protivljenje finansijskom opterećenju koje, kako tvrde, snose lokalne vlasti.
To bi moglo da naruši dosadašnji njemački model upravljanja zasnovan na širokom političkom konsenzusu i radu kroz odbore, a AfD-u bi otvorilo put ka preuzimanju vlasti na državnom nivou.
„Saksonija-Anhalt i Meklenburg-Zapadna Pomeranija predstavljaju ključne prekretnice“, rekla je Vajdel.
„Ako pobijedimo u Saksoniji-Anhalt, vjerovatno će uslijediti i Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Vjerujem da AfD može ući u kancelarsku funkciju ili nakon narednih saveznih izbora ili onih poslije njih“.
Za vodeće političke stranke, poput Hrišćansko-demokratske unije kancelara Fridriha Merca , koja odbija bilo kakvu saradnju sa AfD-om, eventualna pobjeda krajnje desne partije u Saksoniji-Anhalt predstavljala bi ozbiljan udarac takozvanom „zaštitnom zidu“ političkih koalicija čiji je cilj da spriječe AfD da dođe na vlast.
Visoki troškovi energije i mogućnost ponovne nabavke jeftinijih energenata iz Rusije mogli bi da privuku značajan broj birača.
Odnos Njemačke prema Rusiji ima posebno veliki značaj u istočnom dijelu zemlje, koji je bio pod sovjetskom upravom sve do pada Berlinskog zida prije više od 35 godina. Mnogi stanovnici tog dijela Njemačke imaju više razumijevanja za Rusiju, dok istovremeno kritičnije gledaju na Sjedinjene Američke Države kao glavnog vojnog zaštitnika Njemačke.
Najnovije vijesti u vašem džepu!