LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje suočene sa diskriminacijom na radnom mjestu

LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa predrasudama, neprijateljskim radnim okruženjem i otkazima zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, uprkos zakonskoj zabrani diskriminacije. Mnogi ćute o homofobiji iz straha da će izgubiti posao, a neki i napuštaju državu.

Luka (ime izmijenjeno radi zaštite identiteta) je nakon trodnevnog odsustva iz ugostiteljskog objekta u Podgorici dobio otkaz uz obrazloženje: “Gosti svašta pričaju i bune se. Ovako je bolje i za tebe i za nas.” Luka je od svoje šesnaeste godine radio u ugostiteljstvu, a od punoljetstva javno učestvuje na prajdovima i ne krije svoju seksualnu orijentaciju, što je često uticalo na odnos kolega i poslodavaca prema njemu.

Prije otkaza, Luka je radio u drugom podgoričkom lokalu gdje je svakodnevno bio izložen homofobnim komentarima kolega. Nadređeni nisu reagovali, smatrajući da zaposleni treba sami da riješe međusobne probleme. Nakon dužeg psihičkog pritiska, odlučio je da napusti posao.

Lukina iskustva pokazuju da diskriminacija može dovesti do napuštanja posla ili do otkaza, jer predrasude često imaju prednost nad sposobnostima zaposlenih. On sada prilikom svake prijave za posao planira unaprijed i procjenjuje da li će trpjeti diskriminaciju, a razmišlja i o odlasku iz Crne Gore.

Podaci Crnogorske LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro pokazuju da se u posljednjih pet godina 12 osoba obratilo za pravnu podršku zbog diskriminacije na poslu, ali ta brojka ne odražava stvarni obim problema zbog straha od otkaza, autovanja i nepovjerenja u institucije. Nijedan od prijavljenih slučajeva nije rezultirao sankcijama poslodavaca.

Istraživanje "Položaj i socio-ekonomska inkluzija LGBTIQ+ osoba na tržištu rada u Crnoj Gori" iz juna 2026. godine pokazuje da samo 24,1% organizacija ima posebne politike zaštite i inkluzije LGBTIQ+ zaposlenih. Čak ni postojanje odjeljenja za ljudske resurse ne garantuje bolju zaštitu, a podrška rukovodstva je nedovoljna.

Kvir Montenegro ističe da je potrebna uspostava posebnih politika zaštite i dosljedna primjena, kao i pouzdane kontakt tačke za prijavu diskriminacije. Iako Zakon o radu postoji i usklađen je sa EU standardima, društvena neprihvaćenost LGBTIQ+ zajednice negativno utiče na njihov položaj na tržištu rada.

Prema istraživanju ILGA-Europe iz maja 2026, Crna Gora je na 18. mjestu među 49 evropskih država po položaju LGBTIQ+ osoba, ali još nije usvojila novi akcioni plan za unapređenje njihovih prava, a reforma za pravno priznavanje rodnog identiteta transrodnih osoba je zaustavljena.

Istraživanje LGBTIQ Socijalnog Centra i LGBT Foruma Progres iz 2024. godine pokazuje da je 87,7% ispitanika doživjelo diskriminaciju na poslu zbog seksualne orijentacije, a 39,4% je izgubilo posao zbog stvarne ili pretpostavljene pripadnosti LGBTI zajednici.

Istraživanje CeMI iz 2022. godine pokazuje da 45% građana smatra da poslodavci nisu spremni da zaposle LGBTI osobe.

Zvanične evidencije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pokazuju vrlo malo prijava diskriminacije LGBTIQ+ osoba na radnom mjestu, što ukazuje na nepovjerenje u institucije i strah od prijavljivanja.

Mladi trans muškarac Vuk Adžić opisuje diskriminaciju kao često prikrivenu iza pitanja o uklapanju u kolektiv i ističe da teškoće ne prestaju ni nakon zapošljavanja: "Najteže je kada više ne znaš da li te ljudi gledaju kao kolegu ili kroz činjenicu da si trans. Možeš godinama da gradiš iskustvo i trudiš se da budeš dobar u svom poslu, a da jedna informacija o tebi ipak bude važnija od svega što si do tada pokazao."