Društvo
Leh Valensa skinuo ukrajinski bedž zbog naziva jedinice po UPA
Bivši poljski predsjednik Leh Valensa demonstrativno je skinuo bedž u bojama ukrajinske zastave zbog odluke Zelenskog da jedinica nosi ime Heroji Ukrajinske ustaničke armije (UPA), što u Poljskoj izaziva kontroverze zbog istorijskih zločina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je jednoj vojnoj jedinici ime Heroji Ukrajinske ustaničke armije (UPA), a nedavno je prisustvovao i sahrani posmrtnih ostataka jednog od vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista. U Poljskoj se to smatra pokušajem rehabilitacije nacionalista koji su tokom Drugog svjetskog rata sarađivali sa Hitlerovim nacistima.
Bivši poljski predsjednik Leh Valensa demonstrativno je skinuo bedž u bojama ukrajinske zastave zbog ove odluke, dok je poljsko Ministarstvo spoljnih poslova takođe izrazilo protest.
UPA, oružano krilo ukrajinskih nacionalista, odgovorno je za velika etnička čišćenja na zapadu današnje Ukrajine i Volinjski masakr nad Poljacima, Česima i Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.
Valensa je na Fejsbuku napisao: "Slaveći bandite iz UPA (Zelenski) je povrijedio mene i sve moje zemljake. Zato sam javno skinuo zastavu Ukrajine sa grudi. Narodu ću i dalje pomagati u ratu protiv Sovjeta. Ali odbijam da pomažem predsjedniku Zelenskom."
Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da bi ovaj potez mogao biti iskorišćen od strane ruske propagande. Portparol ministarstva Maćej Vevjur rekao je: "Nedvosmisleno ocjenjujemo negativno to što je ukrajinska jedinica dobila ime 'Heroji UPA'. Ta odluka povrijediće sjećanje na žrtve UPA i atak je na dijalog između naša dva naroda. Može da je iskoristi ruska propaganda koja želi da među nama izazove razdor i podrije pomoć Ukrajini dok se brani."
Poljska ambasada u Kijevu je naglasila da svaka država ima pravo da oblikuje svoju istoriju i bira svoje heroje, ali mora biti svjesna posljedica takvih odluka na međunarodnom planu. "Neke ličnosti koje su u Ukrajini simbol antisovjetskog pokreta otpora istovremeno su u poljskom istorijskom sjećanju odgovorne za ratne zločine i ubijanje poljskog stanovništva", upozorila je ambasada.
Masovna etnička čišćenja u zapadnim dijelovima Ukrajine, tadašnjim istočnim oblastima okupirane Poljske, započela su u februaru 1943. godine pod vodstvom ukrajinskih nacionalista na čelu sa Stefanom Banderom i njihovom oružanom frakcijom UPA.
Volinjski masakr, nazvan po kulminaciji operacije 11. jula 1943. godine, podrazumijevao je simultani napad na oko 150 poljskih sela u Volinskoj oblasti, u nedjelju kada su Poljaci bili na bogosluženju.
Poljski Institut pamćenja naroda navodi da je od 1943. do 1945. godine u Ukrajini stradalo oko 100.000 Poljaka, dok su stotine hiljada pobjegle u centralnu Poljsku zbog straha za živote.
Nakon toga uslijedila je odmazda poljskog pokreta otpora i njegove antifašističke Zemaljske armije, u kojoj je prema ukrajinskim istoričarima ubijeno između 12.000 i 20.000 Ukrajinaca.