Kriza u Ormuskog moreuzu: Ko će prvi popustiti?

Blokada Ormuskog moreuza, ključne pomorske rute, traje već četvrti mjesec i predstavlja opasnu igru čekanja između Vašingtona i Teherana, koji vjeruju da vrijeme radi za njih.

Kriza je obilježena međusobnim blokadama: Teheran naplaćuje brodovima do dva miliona dolara za siguran prolaz, dok SAD uvode pomorski embargo i vraćaju brodove koji prevoze iransku naftu. Nijedna strana nije ostvarila odlučujuću prednost, a pojedini iranski brodovi uspijevaju da zaobiđu blokadu.

Pregovori o ponovnom otvaranju moreuza često zapadaju u ćorsokak, uprkos posredničkim naporima Pakistana i prijedlogu memoranduma. Direktorka istraživačkog centra Gulf International Forum, Dania Tafer, navodi da su pretnje američkog predsjednika Donalda Trampa vojnom akcijom imale suprotan efekat od očekivanog: "Iranci to tumače kao znak da SAD nemaju volju za dalju eskalaciju sukoba."

Tramp je pod pritiskom da izbjegne nove vojne akcije, a na uzdržanost ga pozivaju i saveznici iz Zaliva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Emirata i Katara. Rast cijena nafte i inflacija dodatno komplikuju situaciju pred američke izbore.

Iran trpi velike ekonomske gubitke. Prema procjenama analitičara Miada Malekija, Iran svakodnevno gubi oko 435 miliona dolara trgovinskih prihoda, od čega gotovo dvije trećine otpada na izvoz nafte. Raniji američko-izraelski napadi prouzrokovali su dodatnu štetu od oko 144 milijarde dolara.

Analitičarka Burču Ozčelik iz londonskog Kraljevskog instituta za odbranu i bezbjednost upozorava: "Uprkos tvrdnjama o otpornosti režima, iranska ekonomija nije otporna na dugotrajnu blokadu."

Zalivske države su izloženije ekonomskim rizicima i snažno podržavaju diplomatsko rješenje. Pozivaju Trampa da odustane od novih vojnih udara i pruži više vremena pregovorima, upozoravajući da bi dugotrajni sukob mogao ugroziti njihove planove za diversifikaciju ekonomije.

Iran, s druge strane, želi veći uticaj u regionu i promjenu regionalnog poretka u svoju korist. Vašington insistira na potpunom otvaranju moreuza, obustavi iranskog programa obogaćivanja uranijuma i odbacuje ublažavanje sankcija bez značajnih ustupaka Teherana.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da SAD moraju imati "plan B" ukoliko Iran ne pokaže spremnost na kompromis.

"Ne postoji nikakav 'čarobni cilj' čijim bi gađanjem SAD odmah primorale iranski režim na predaju. Ako bi bila gađana civilna infrastruktura, Teheran bi mogao da odgovori znatno žešćom odmazdom prema državama Zaliva," ocijenila je Ozčelik.

Dok vlasti u Teheranu poručuju da neće popustiti, stanovništvo se suočava sa sve težom ekonomskom situacijom. Inflacija u Iranu premašila je 54 odsto na godišnjem nivou, a cijene pojedinih prehrambenih proizvoda su se više nego udvostručile. Višemjesečni prekidi internetskih usluga dodatno otežavaju svakodnevni život građana.

Dania Tafer zaključuje: "Dok Tramp ovaj sukob vidi kao dio svog političkog nasljeđa, Iranci ga doživljavaju kao pitanje opstanka režima i budućnosti svoje zemlje."