Društvo
Kriza sa gorivom u Rusiji: Putin prvi put priznao nestašicu
Ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu izazvali su probleme u snabdijevanju gorivom i vojske, što je dovelo do vanrednog stanja na Krimu i pada proizvodnje benzina za 25 odsto.
Ukrajinske Oružane snage već mjesecima napadaju ruske energetske objekte, uključujući rafinerije u Moskvi, Nižnjekamsku, Tjumenju i Volgogradu. Zbog ovih napada proizvodnja benzina u Rusiji pala je za 25 odsto, sa 110.000 na 85.000 tona dnevno, što stručnjaci smatraju najtežom krizom sa gorivom u ruskoj istoriji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 28. juna prvi put javno priznao "izvjesnu nestašicu goriva" i oštećenja na infrastrukturnim objektima, ali je istakao da se oni brzo popravljaju i da problemi nisu kritični. Politikološkinja Margarita Zavadska navodi da je Putin bio primoran da prizna problem i da je kao uzrok naveo ukrajinske napade dronovima.
Ograničenja u prodaji goriva već su uvedena u 40 ruskih regiona, dok je prema nekim izvorima pogođeno čak 78 regiona, uz formiranje dugih redova na benzinskim pumpama.
Stručnjakinja Kristina Harvard objašnjava da je Ukrajina povećala broj i kvalitet dronova, poboljšala njihov domet i ciljano uništava ruske sisteme protivvazdušne odbrane. Takođe, ukrajinske snage napadaju puteve snabdijevanja ruske vojske blizu linije fronta, što dovodi do kašnjenja isporuka goriva, municije i drugih sredstava, naročito u oblastima Huljajpolja i Donjecka.
Krimski most, važna ruta za snabdijevanje vojske i civila, takođe je meta ukrajinskih napada. Njegovo uništenje bi presjeklo ključnu arteriju za Rusiju.
Na Krimu i u Sevastopolju je od 26. juna na snazi vanredno stanje zbog nestašice goriva i hrane izazvane ukrajinskim napadima. Britanski istoričar Mark Galeoti smatra da je Krim "slaba tačka Rusije" i da Ukrajinci pritiskom na poluostrvo žele da primoraju Putina na mirovne pregovore pod njihovim uslovima.
Ukrajinski predsjednik Zelenski naziva napade na skladišta goriva i rafinerije "dugoročnim i srednjoročnim sankcijama" koje bi Moskvu trebalo da navedu na pregovore.
Galeoti upozorava da bi eskalacija sa ruske strane mogla uključivati mobilizaciju dodatnih rezervista ili čak upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, iako smatra da bi svaka opcija nanijela štetu Putinu. On smatra da ruska ekonomija još nije pred slomom, ali da rat u sadašnjem obimu Rusija neće moći dugo da vodi, te da bi trebalo razmotriti alternative.