Društvo
Kristin Lagard najavljuje novi pristup ECB u Sintri
Predsjednica ECB Kristin Lagard istakla je da se banka vraća osnovama monetarne politike, prilagođavajući se nestabilnoj globalnoj ekonomiji i naglasila važnost stabilnosti cijena.
Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je na godišnjem forumu u Sintri da se ECB vraća osnovama monetarne politike, ali da se istovremeno mora prilagoditi nestabilnijem globalnom ekonomskom okruženju.
Lagard je naglasila da se završava jedna era monetarne politike obilježena kupovinom obveznica, hitnim kreditiranjem i unaprijed davanim smjernicama tržištu, te da ECB ponovo može da se osloni na kamatne stope kao glavni instrument za kontrolu inflacije.
"Monetarna politika se vratila osnovama", rekla je Lagard, dodajući da povratak konvencionalnim instrumentima "ne znači povratak istoj idealizovanoj prošlosti".
Tokom posljednjih 13 godina ECB je koristio neobične instrumente poput kupovine državnih obveznica u velikim razmjerama, odobravanja povoljnih kredita bankama i stvaranja mehanizama za sprečavanje fragmentacije eurozone.
Nakon naglog porasta inflacije usljed ruske invazije na Ukrajinu, ECB je sprovela najbrži ciklus pooštravanja monetarne politike u svojoj istoriji, povećavajući kamatne stope u koracima od po 75 baznih poena.
Lagard je istakla da ova promjena odražava ne samo drugačije inflatorno okruženje, već i otporniju ekonomiju eurozone, koja je ojačala nadzor nad bankarskim sektorom i uspostavila zajedničke fiskalne instrumente.
Takođe je ukazala da su inflaciona očekivanja i dalje usklađena sa ciljem ECB od dva odsto, te da energetska tranzicija smanjuje izloženost Evrope cjenovnim šokovima na tržištu fosilnih goriva.
"Jačanjem otpornosti ekonomije na šokove, ovaj okvir je smanjio potrebu za nekonvencionalnim ili snažnim intervencijama monetarne politike", kazala je Lagard.
Međutim, svijet oko ECB postao je složeniji, sa šokovima koji uglavnom dolaze sa strane ponude i brzo mijenjaju inflatorne izglede.
Lagard je odbacila tvrdnje da je junsko povećanje kamatnih stopa bilo samo "preventivno povećanje iz predostrožnosti", objašnjavajući da su podaci ukazivali na stvarni problem sa inflacijom.
Projekcije ECB pokazuju da će se inflacija vratiti na cilj od dva odsto tek krajem 2027. godine, uz dodatno pooštravanje monetarne politike.
"Unaprijed davane smjernice nijesu opcija", rekla je Lagard, predstavljajući pristup zasnovan na okviru odlučivanja, gdje banka ne najavljuje šta će uraditi, već na osnovu čega će donositi odluke.
Tržišta su već počela da se prilagođavaju novim podacima, a kamatne stope su počele da rastu još u martu, prije junske odluke.
"Tržišta su posao obavila umjesto nas", zaključila je Lagard.
Šira poruka iz Sintre je da ECB želi da investitori razumiju kako će donositi odluke u uslovima velike neizvjesnosti, a ne da nagađaju njihove naredne poteze.