Kristijan Šmit podnio ostavku zbog pritisaka na funkciju visokog predstavnika u BiH

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, saopštio je da je podnio ostavku na tu funkciju zbog pritisaka koji su rasli ne samo na njega, već i na strukture Dejtonskog sporazuma.

"Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, već i na same strukture Dejtona. Bilo mi je važno obezbijediti da sama funkcija nastavi postojati", rekao je Šmit u intervjuu njemačkom Zidojče cajtungu.

On je pojasnio da bi ukidanje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) bez ostvarenja postavljenih ciljeva, koji su djelimično ostvareni, dovelo u pitanje cijeli Dejtonski mirovni sporazum, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. Naglasio je da bi to bilo neodgovorno u vremenu pojačanih secesionističkih izjava iz Republike Srpske.

Šmit je istakao da za njegov ostanak na funkciji nisu bile prisutne "drugačije okolnosti" i da nije imao dovoljnu podršku, iako su evropske zemlje, naročito Njemačka i EU, bile uz njega. Takođe je naveo da je London, Rim i druge prijestonice pružale značajnu podršku, ali da su se u pozadini vodili intenzivni razgovori u kojima nije učestvovao.

Na pitanje o pritiscima Rusije i SAD u vezi sa zatvaranjem OHR-a, Šmit je rekao da nije siguran u ishod i mogućnost raspada BiH, te da se ne zna kuda će centrifugalne tendencije odvesti. Podsjetio je da današnja Bosna nije ista kao 1991. godina, kada je bilo mnogo oružja zbog prisustva Jugoslovenske narodne armije.

Ponovio je da u BiH postoji "sukob civilizacija" i da se muslimansko stanovništvo suočava sa uvredama koje doprinose stvaranju atmosfere za otcjepljenje RS. Takođe je naveo da su za blokade rada institucija BiH, posebno Doma naroda, odgovorni Hrvati i Srbi koji su spriječili kvorum za odlučivanje i usvajanje zakona.

Šmit je upozorio da zakonodavci nisu usvojili mjere koje zahtijeva Savjet Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, zbog čega BiH može završiti na sivoj listi zemalja sa rizikom od pranja novca.

Govoreći o državnoj imovini, Šmit je najavio da se radi na novom rješenju koje bi uključivalo nezavisnu komisiju za odlučivanje o korišćenju državnog zemljišta. Komentarisao je i prijetnje Milorada Dodika o proglašenju nezavisnosti RS ukoliko se nametne zakon o državnoj imovini, ocjenjujući da će se međunarodna zajednica suprotstaviti takvim stavovima.

Šmit je rekao da pitanje državne imovine nije dovoljno raspravljeno zbog stava predstavnika iz RS i izrazio nadu da će ove godine biti postignuta odluka o tom pitanju.

Najavio je da će Savjet za sprovođenje mira početkom juna imenovati novog kandidata za visokog predstavnika, ali nije isključio mogućnost da i poslije ostane na toj poziciji. Naglasio je da zemlji i dalje treba visoki predstavnik zbog krhke bezbjednosne i političke situacije.

Na kraju je poručio svom nasljedniku da ne vjeruje obećanjima političkih lidera i da se ne ustručava koristiti svoje nadležnosti.

Komentarišući projekat Južne gasne interkonekcije, koji je navodno bio razlog američkog pritiska na njegovu ostavku, Šmit je rekao da se izgradnja zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti podržanoj od EU, ali da se EU povukla iz projekta. Dodao je da Amerikanci imaju drugačiji pristup, što ne može biti zamjerka.

Šmit će obavljati dužnost visokog predstavnika do izbora svog nasljednika.