Društvo
Kosovo ide na treće izbore za 18 mjeseci zbog političkog zastoja
Kosovo će sjutra održati treće parlamentarne izbore u 18 mjeseci, jer glavne političke stranke nijesu uspjele da se dogovore o novoj vladi nakon odlaska predsjednice Vjose Osmani.
Kosovo sjutra ide na treće parlamentarne izbore za 18 mjeseci, jer glavne političke stranke nijesu uspjele da se dogovore do marta o tome ko bi trebalo da zamijeni bivšu predsjednicu Kosova Vjosu Osmani.
"Dok su ključni igrači međusobno okrivljavali jedni druge za krizu, njihova nemogućnost da postignu kompromis podstakla je razočaranje među dva miliona birača koji žele da se vlast, umjesto toga, fokusira na ekonomiju i životni standard", piše AP. Građani s kojima je agencija razgovarala smatraju da će se i poslije ovih izbora "ponavljati isti scenario".
Prvi izbori u februaru 2023. godine nijesu donijeli ubjedljivog pobjednika, ostavljajući Kosovo bez funkcionalne vlade veći dio godine, što je dovelo do održavanja drugih izbora u decembru.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta pozvao je Kosovo da okonča politički zastoj i ujedini se oko cilja integracije u EU. "Evropska unija može da podrži Kosovo, ali ne može da uradi domaći zadatak Kosova", rekao je Košta u Prištini, naglašavajući potrebu za jakim, stabilnim i funkcionalnim institucijama.
Premijer i lider Samoopredjeljenja Aljbin Kurti pozvao je birače da mu daju još jednu šansu, optužujući opozicione stranke za stvaranje "vještačke krize" i prisiljavanje na ponavljanje izbora uprkos "snažnoj i jasnoj volji naroda".
Opozicione stranke, Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova, optužile su Kurtija da želi potpunu kontrolu nad svim političkim institucijama.
Bivša predsjednica Vjosa Osmani, sada kandidatkinja DSK-a protiv Kurtija, izjavila je na završnom skupu u Prištini da je Kurtijeva politika "izgradila zidove među ljudima i podstakla podjele". "Vidjeli smo politiku koja nema drugu viziju osim potpune kontrole", rekla je Osmani.
Politički analitičar Artan Muhadžiri ne očekuje značajne promjene nakon ovih izbora, jer "nema naznaka da su politički lideri spremni da promijene svoje dosadašnje stavove i smanje postojeći jaz".
Produžena kriza već je uticala na kosovsku ekonomiju, pogođenu globalnom energetskom krizom i rastućim cijenama goriva, dok je institucionalni vakuum odložio pristup fondovima EU i drugim međunarodnim izvorima.