Hronika
Konkretni rezultati i transparentnost ključni za povjerenje u pravosuđe
Povjerenje građana u pravosuđe gradi se kroz nezavisnost, efikasnost i borbu protiv korupcije, poručeno je na konferenciji Građanske alijanse.

Povjerenje građana u pravosuđe ne može se vratiti preko noći, već se mora graditi isključivo kroz konkretne rezultate pravosudnih institucija, njihovu nezavisnost, efikasnost i otpornost na političke uticaje, poručeno je sa konferencije koju je organizovala Građanska alijansa (GA).
Na konferenciji „Gdje se danas nalazi crnogorsko pravosuđe nakon 20 godina od obnove nezavisnosti“ predstavljeni su rezultati istraživanja „Stavovi građana i građanki o pravosuđu u Crnoj Gori“, koje je predstavio profesor Miloš Bešić.
Ključni nalazi istraživanja ukazuju da povjerenje građana u pravosuđe ostaje relativno nisko, da građani kao ključne probleme prepoznaju korupciju i politički uticaj, te da pravosuđe nema dovoljno kapaciteta za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Bešić je podsjetio da Crna Gora tradicionalno ima nizak nivo institucionalnog i interpersonalnog povjerenja, te da je riječ o narativu koji predstavlja snažno nasljeđe prošlosti i koji će institucije morati mijenjati godinama, kroz dosljedne rezultate i mehanizme unutrašnje odgovornosti.
"Najvažnije je da institucije same pokažu sposobnost samoregulacije - da pravosuđe samo prepoznaje i procesuira nepravilnosti unutar sistema, jer se upravo na taj način gradi integritet institucija", poručio je Bešić.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da percepcija građana ne mora uvijek odgovarati realnom stanju u pravosuđu.
"Mi u pravosuđu nećemo juriti percepciju, već realno stanje i konkretne rezultate koje pravosuđe mora pokazati i u praksi potvrditi", poručila je Pavličić.
Ona je naglasila da pravosuđe nije moguće promijeniti preko noći, već da je riječ o dugotrajnom procesu transformacije institucija i vraćanja povjerenja građana.
Pavličić je navela da se sudske odluke često tumače kroz politički ambijent i društvene podjele, iako se moraju posmatrati isključivo kroz činjenice, dokaze i zakon.
Upozorila je i na problem nedostatka interesovanja uglednih pravnika za funkcije u pravosuđu, što otežava reformu sistema.
Crna Gora je među prvim državama regiona koje su donijele pravosnažne presude u predmetima organizovanog kriminala i pranja novca, te su u kratkim rokovima okončani pojedini složeni krivični postupci.
Državna tužiteljka Danka Živković istakla je da značajan broj građana nema neposredno iskustvo sa radom pravosuđa, već percepciju gradi kroz informacije iz javnog prostora i medijske narative.
"Pravosudne institucije moraju mnogo više raditi na komunikaciji sa građanima i predstavljanju rezultata svog rada", rekla je Živković.
Pojasnila je da povećan broj predmeta predstavlja posljedicu izmjena krivičnog zakonodavstva i proaktivnijeg pristupa tužilaštva, posebno u oblastima nasilja u porodici i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Jedan negativan slučaj često poništi desetine dobrih rezultata i vrati percepciju institucija nekoliko koraka unazad", upozorila je Živković.
Vanja Radević iz AIRE centra naglasila je da percepcija građana o pravosuđu ne smije biti zanemarena i da pokazuje u kojim oblastima treba usmjeriti reformske napore.
"Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe. Transparentnost ne štiti samo građane, već i same sudije i institucije", poručila je Radević.
Ukazala je na značaj digitalizacije pravosuđa, unapređenja metodologija rada i veće dostupnosti sudskih odluka kao važnih koraka ka efikasnijem i transparentnijem pravosudnom sistemu.