Komisije za brod „Jadran“ prvi put na sastanku u Zagrebu, crnogorsku stranu vodi Krapović

Hrvatska potražuje od Crne Gore brod „Jadran“, izgrađen 1933. godine u Njemačkoj za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije. Zvanični Zagreb tvrdi da je to hrvatski brod koji treba biti vraćen u Split, gdje je većinu vremena bio usidren u ratnoj luci „Lora“ Jugoslovenske ratne mornarice.

Prvi formalni sastanak hrvatske i crnogorske komisije zadužene za rješavanje pitanja školskog broda „Jadran“ biće održan 9. oktobra u Zagrebu, na inicijativu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

O brodu „Jadran“ razgovaraće Komisija za uređenje odnosa sa Republikom Hrvatskom, koju predvodi ministar odbrane Dragan Krapović, i hrvatsko Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata školskog broda i drugih pitanja sukcesije vojne imovine s Crnom Gorom.

Vlada Crne Gore je 7. maja donijela odluku o formiranju Komisije i imenovala Krapovića za predsjednika.

Crna Gora je formiranjem ove komisije pokazala posvećenost očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa, ali i spremnost za jačanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, s kojom dijeli demokratske vrijednosti i savezništvo u okviru Alijanse.

U Vladinoj platformi se navodi: „Takođe, kao država koja vodi pregovarački proces za članstvo u EU, Crna Gora je svoju posvećenost istom demonstrirala kroz usklađivanje vanjske i odbrambene politike sa Evropskom unijom i teži rješavanju svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom, u cilju dostizanja punopravnog članstva u EU, koje je njen apsolutni spoljnopolitički prioritet.”

Crna Gora se poziva na istorijske okolnosti raspada SFRJ 1991. godine i Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije iz 2001, smatrajući da joj brod „Jadran“ legalno pripada.

Zvanični Zagreb ne odustaje od zahtjeva za vraćanje broda i smatra to jednim od otvorenih pitanja u odnosima sa Crnom Gorom, zbog kojih je Hrvatska u januaru 2025. blokirala zatvaranje poglavlja 31 u pristupnim pregovorima Crne Gore za EU.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je 1. oktobra: „Jadran nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, već da imaju dokumentaciju o svojini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju će zahtijevati.”

On je dodao: „Gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru.”

Grlić Radman je istakao da je popis navodno otuđene imovine utvrđen još 1991. godine i da su 31. maja 1990. znali tačno sa čime raspolažu u Hrvatskoj: „Imali ste negdje otprilike oko 207 tih plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. I sad imate godinu kasnije gdje je sve obrnuto. Znači, 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Dakle, mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba da skupljamo nikakve potpise.”

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je da bilateralna pitanja sa Hrvatskom treba odvojiti od pristupnog procesa Crne Gore EU, navodeći da do njega nije stigao zahtjev zvaničnog Zagreba za potraživanja vrijedna 2,7 milijardi dolara.

Ibrahimović je rekao: „Kada sam preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova, na stolu me je sačekalo oko desetak otvorenih pitanja. Tada to pitanje nije bilo na stolu i sada ga nisam dobio na stolu.”

Dodao je: „Bilateralna pitanja sa Hrvatskom odvojiti od evropskog puta Crne Gore.”