Društvo
Koliko često treba da imate seks: šta kažu stručnjaci i iskustva
Muškarcima je za zadovoljstvo potrebno jedan do dva orgazma nedjeljno, dok žene trebaju šest do sedam, tvrdi urolog Aleksandar Milošević. Seksualni život je individualan i zavisi od brojnih faktora, a zadovoljstvo se ne mjeri samo učestalošću.
Profesor Aleksandar Milošević, urolog i seksolog, navodi da muškarcima za relativno zadovoljstvo nedjeljno treba jedan do dva orgazma, dok je ženama potrebno šest do sedam orgazama da bi bile srećne.
O ličnom seksualnom životu u Srbiji se i dalje teško priča. Mnogi se stide da javno govore o tome, a odgovori su često "što češće to bolje". Dragana Dukuljev iz Pančeva kaže da im se želja za seksom nije promijenila ni nakon devet godina veze, te da je važno da oba partnera žele i da nema osuđivanja.
Profesor Milošević ističe da je teško napraviti opštu procjenu koliko seksa je dovoljno jer to zavisi od karaktera, zdravlja, psihičkog stanja i raspoloženja. "Seks je jedini odnos među ljudima koji ne zahtijeva znanje jezika", dodaje.
Džastin Lehmiler, stručnjak za psihologiju seksualnosti, kaže da različiti ljudi mogu biti zadovoljni različitim količinama seksa i da je važno da seks koji imamo bude u skladu sa našim željama, a ne da se opterećujemo poređenjem sa drugima.
Ivanu Rajkoviću, koji uskoro puni 55 godina, nekada je bilo važno da ima seks svaki dan, dok sada zbog obaveza i djece to može biti jednom ili dva puta mjesečno. On ističe da im je najljepše kada su na odmoru jer tada seks može trajati duže.
Psihijatrica Mirjana Erić objašnjava da je važno uspostaviti ritam koji odgovara partnerima, bilo da je to tri puta dnevno ili tri puta mjesečno. Problemi nastaju ako jedan partner ima veće potrebe, a drugi manje. Prosečno, ljudi u vezama imaju seks jednom nedjeljno, ali postoje velike individualne razlike.
Profesor Milošević dodaje da se zadovoljstvo dešava u mozgu, gdje se luče hormoni oksitocin, dopamin i melatonin, a orgazam je vrhunski čin doživljaja zadovoljstva. Preporučuje ženama što više orgazama, bilo kroz seksualni čin ili masturbaciju.
Lehmiler upozorava da svakodnevni seks nije realno očekivanje za mnoge zbog obaveza i stresa. Seks može biti dobar za zdravlje i veze ako nije prisilan i ako je prijatan, jer podstiče pozitivno raspoloženje, smanjuje stres i povećava intimnost.
Postoje i zdravstveni problemi poput vaginizma, kada žena zbog straha ne može imati seksualni odnos. Kada je sve u redu, žene mogu biti sklone serijskim orgazmima, dok kod muškaraca hormon prolaktin djeluje uspavljujuće.
Muškarci često usmjeravaju seksualnu pažnju na penis, dok žene mogu živjeti bez orgazma i tek u 20% slučajeva to predstavlja problem.
Psihijatrica Erić navodi da seksualnost može biti pogođena zadovoljstvom, nezadovoljstvom, strahom ili agresivnošću, što može dovesti do gašenja želje ili prevelike potrebe za seksom. Velika potreba za seksom može biti način umirivanja anksioznosti, a ne prava seksualna potreba.
Ivan Rajković kaže da nikada nije razgovarao o seksu sa roditeljima, ali sada sa sinom razgovara o važnosti zaštite od polnih bolesti i neželjene trudnoće. Roditelji su danas otvoreniji nego prije 40 godina.
Seksualnost počinje masturbacijom još u trećoj godini života, a intenzivira se u adolescenciji. Istraživanja pokazuju da generacija Z ima sve manje seksa, što utiče na pad muškog testosterona kod mladih.
Rajković zaključuje: "Ne mogu više da trčim seksualni maraton, prošlo je to vrijeme. Sada mi je dovoljno samo da prošetam, bar nekoliko puta mjesečno."