Društvo
Ko je naredio tajni nadzor tajne službe?
Brojni izvori Televizije potvrdili su informaciju Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore da je aplikacija ,,Hexnode for work” instalirana u službene mobilne uređaje operativaca Agencije za nacionalnu bezbjednost još juna 2025.
,,Kad dođem kući, službeni telefon ostavljam na jednoj komodi u toaletu. Tako sam jedino siguran da me neće slušati ili gledati…”
Zvuči kao replika iz nekog špijunskog filma. Ali nije film, nego realnost: ovo je izjava koju je za Televiziju E dao dugogodišnji operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost – koji je želio da ostane anoniman – a kojem je, kao i svim njegovim kolegama, naređeno da službene telefone mora nositi 24 sata dnevno.
Kako bi bili pod stalnim nadzorom!
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore objavio je 13. juna tekst u kojem se ističe da je krajem aprila dio zapošljenih u Agenciji za nacionalnu bezbjednost podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, tvrdeći da su radnici te Agencije nezakonito pod stalnim nadzorom ANB-a. Sve se to obavlja mimo zakona a posredstvom aplikacije ,,Hexnode for work”.
-U ANB-u je tokom 2025, najkasnije od juna, uspostavljen sistemski, masovni i neselektivni GPS, odnosno nadzor lokacije zaposlenih putem aplikacije ,,Hexnode for work’, instalirane na službenim mobilnim uređajima, koji je prema raspoloživim saznanjima i dalje aktivan u vrijeme podnošenja prijave, suprotno ustavnim i zakonskim garancijama prava na privatnost i zaštitu ličnih podataka – navodi CIN detalje iz krivične prijave.
Osim krivične prijave SDT-u, grupa službenika ANB-a je uputila dopis sa informacijom Odboru za bezbjednost i bezbjednost Skupštine Crne Gore, kao i Agenciji za zaštitu ličnih podataka.
Izvori Televizije E iz bezbjednosnog sektora potvrđuju informaciju CIN-a da je aplikacija instalirana u službene mobilne uređaje Agencije još juna 2025. godine.
Prema tim tvrdnjama, unutar Agencije se kao odgovorni za uspostavu trajnog nadzora službenika navode bivši šef Sektora za kontraobavještajnu zaštitu, takozvanog KOZ-a, Dragutin Šipčić kao i načelnik Sektora za tehniku Igor Burić .
Inače, Šipčić je još 2012. godine postavljen za čelnog čovjeka KOZ-a, a mediji su izvještavali da je upravo on bio zagovornik uvođenja aplikacije ,,Hexnode for work”, kako bi se bolje mogli nadzirati službenici ANB-a.
Nakon teksta CIN-a, uslijedilo je reagovanje Agencije za nacionalnu bezbjednost, iz koje su ustvrdili da nema govora o sistemu za prisluškivanje ili tajni nadzor službenika, već da se radi o običnom softverskom rješenju za zaštitu službenih uređaja.
-Riječ je o standardnom alatu za upravljanje i zaštitu službenih uređaja, aplikacija i podataka. Takva rješenja koriste državne institucije, velike kompanije, zdravstveni, obrazovni, finansijski, hotelski i avio-sektor, kao i organizacije koje moraju centralizovano štititi službene uređaje, aplikacije i podatke – ističe se u saopštenju Agencije.
Ipak, izvori Televizije E ukazuju da se u ,,pojašnjenju” Agencije prećutkuju se neke informacije.
Prije svega to da su pojedini službenici Sektora za kontarobavještajnu zaštitu žestoko forsirali operatice - i to pod prijetnjom disciplinskih sankcija - da uvijek moraju nositi mobilni uređaj sa sobom. Ovakva praksa nadzora nije uobičajena u drugim obavještajnim službama država članica NATO članica. Upotreba službenih telefona se obično obavlja kada postoje takozvane operativnih aktivnosti, a nakon toga se telefoni ostavljaju u službenim prostorijama.
POSEBNI ZADATAK I POSEBNO ĆUTANJE
I to upravo radi zaštite integriteta operativaca. Jer, mogućnosti nadzora – preko posebne aplikacije su zastrašujuće.
-Osim osnovne verzije aplikacije, ugrađene su i mogućnosti da se spolja, službenik iz KOZ-a može, mimo znanja operativca koji je zadužio telefon, uključiti audio i video snimanje, što nije nadzor u skladu sa zakonom. Uz sve to, i GPS je stalno uključen, da bi se u svakom trenutku znala lokacija ANB operativca – objašnjava tehnološki stručnjak u razgovoru za ETV.
Jasan je motiv ovakvog angažovanja Sektora za kontraobavještajnu zaštitu: na taj se način ima uvid u sve komunikacije, može da se prati kretanje i uočavaju lokacije na kojima borave ovlašćeni službenici ANB-a.
Zbog toga je, kažu izvori iz Agencije, svaki službenik, prije zaduživanja telefona, morao da potpiše saglasnost kojom se odriče Ustavom garantovanih prava na nepovredivost komunikacije, sve tobože u cilju obezbjeđivanja državne bezbjednosti.
U namjeri da saznamo da li je Specijalno državno tužilaštvo preduzimalo aktivnosti, nakon što je formiralo predmet na osnovu anonimne krivične prijave službenika ANB-a, poslali smo upit portparolu SDT-a Vukasu Radonjiću.
Do emitovanja ovog priloga, nije bilo odgovora iz Specijalnog državnog tužilaštva. Ali je zato stigla vijest iz Strazbura.
Nema reakcije ni iz vrha ANB-a. Nepoznato je i zašto direktor Agencije Ivica Janović sve mirno posmatra...
Evropski parlament izrazio je zabrinutost zbog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uprkos snažnim kritikama opozicije i civilnog sektora, navodi se u Izvještaju o Crnoj Gori o kojem se danas raspravlja u Strazburu.
Tako saopštavaju evropski parlamentarci, koji očito još nijesu informaisani o krivičnim prijavama koje su podnijeli pripadnici tajne službe. Koji se žale da njih – iz tajne službe – neko tajno nadzire iz vrha ANB-a?!
Agencija za nacionalnu bezbjednost
Sektor kontraobavještajne zaštite