Društvo
Knjaževac: Ljepotica na raskrsnici puteva u Timočkoj Krajini
Na raskrsnici puteva između Zaječara, Niša, Pirota i Aleksinca smjestila se jedna od najljepših varoši Srbije – Knjaževac. Njena istorija, spomen-parkovi i jedinstvena arhitektura čine je posebnim mjestom koje vrijedi otkriti.
Na raskrsnici puteva koji vode od Zaječara ka Nišu i od Pirota ka Aleksincu smjestila se jedna od najljepših varoši Srbije – Knjaževac. Iako do sada neprimijećena, ova varoš krije bogatu istoriju i ljepote koje je čine posebnom.
Ulica Knjaza Miloša vodi preko mosta na Timoku u centar varoši. Ime je dobila po knezu Milošu Obrenoviću, vođi Drugog srpskog ustanka, koji se 1859. vratio u Srbiju preko tadašnjeg Gurgusovca, kako se Knjaževac ranije zvao. Miloš je naredio da se spali Gurgusovačka kula, simbol ropstva, a varoš je preimenovana u njegovo ime.
Stari kameni most iz 1913. godine, prvi i najveći armirano-betonski most u Srbiji, jedan je od sedam mostova preko Svrljiškog Timoka. Priobalje varoši uređeno je sa posebnom pažnjom, zbog čega je Knjaževac dobio nadimak "Mala Venecija".
U sjenovitom parku pored mosta nalazi se spomen-park palim borcima u oslobodilačkim ratovima od 1804. do 1945. godine, djelo Bogdana Bogdanovića. Park je otvoren 1971. i posvećen je preko 6.000 ljudi iz Timočke Krajine koji su dali živote za oslobođenje kraja.
U centru se nalazi Muzej grada smješten u kući Alekse Ace Stanojevića, važnog političara i kuma Nikole Pašića. Vila je građena od 1903. do 1912. godine u stilu secesije, a u muzeju su izloženi lični predmeti i eksponati starih knjaževačkih porodica.
Na ulazu u Crkvu Svetog Đorđa nalazi se spomen-ploča koja podsjeća na stradale u Timočkoj buni 1883. godine, kada su neki učesnici, poput Ljube Božinovića i Gavre Aničića, streljani.
Mural sa likom Miloša Obrenovića u varoši nosi stihove Ljubomira Nenadovića:
"Ovaj grm će vreme da osuši,/ i kameni stub će da poruši,/ al' Srbija večito stajaće/ i Miloša ime spominjaće."
Van centra, grad se pretvara u obično mjesto sa strujnim i telefonskim kablovima iznad ulica. Mještani ponosno ističu da imaju rode, ptice koje simbolizuju čist okoliš.
U kafani "Meraklijski podrum", poznatoj kao "kod Sneže", posjetioci mogu uživati u domaćoj kuhinji i rakiji po pristupačnoj cijeni. Gazdarica Sneža dijeli životnu priču o promjenama kroz decenije i starosti.
Na brijegu iznad grada nalazi se "Džervinova vila", nekada vila Đoke Cvetkovića, bogatog vlasnika beogradske kafane "Kolarac". Vila je građena po uzoru na italijanske vile i sadrži elemente zamka Breht iz Austrije. Nakon što je bila administrativni centar poljoprivrednog kombinata "Džervin", vila je danas u fazi renoviranja.
Sa balkona vile pruža se pogled na timočku dolinu i pobrežje, pogodne za vinogradarstvo. Iako je Knjaževac sačuvao dio svoje istorijske ljepote, ostao je ispod svojih stvarnih mogućnosti.
Godine 1910. Knjaževac je posjetio arhitekta Šarl-Eduar Žanre-Gri, poznat kao Korbizje, koji je napravio crtež varoši, sačuvan u Narodnom muzeju u Beogradu.