Društvo
Kijevsko-Pečerska lavra pogođena ruskim raketama u Kijevu
U napadu ruske vojske na Kijev pogođena je Uspenska saborna crkva Kijevo-Pečerske lavre, jednog od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih manastira.
Najstariji manastir istočnih pravoslavnih Slovena sinoć je gorio nakon što je Rusija raketama i dronovima napala Kijev, ciljajući na Uspenski sabor Kijevo-Pečerske lavre u središtu prijestonice Ukrajine.
Kijevo-Pečerska lavra, osnovana 1051. godine, jedan je od najvećih manastirskih kompleksa u svijetu, u vlasništvu države Ukrajine i na UNESCO-ovom popisu baštine. To je središte hodočašća i molitve miliona pravoslavnih.
Saborna crkva Uspenija Presvete Bogorodice, glavna katedra lavre, pogođena je ruskim projektilom oko 1:30 ujutro, što je izazvalo požar velikih razmjera na krovu i gornjim slojevima svoda. Požar je zahvatio oko 800 kvadratnih metara, a krov se urušio unutar hrama, zatrpavajući unikalni enterijer.
Generalni direktor lavre, Maksim Ostapenko, rekao je: "Neprijateljski proračun je bio podmukao i surov: ruski okupatori su ciljali tako da su drvene konstrukcije kupole potpuno izgorjele, a cio krov se urušio unutar hrama, zatrpavajući unikalni enterijer pod sobom".
Vatrogasci su uspjeli da spriječe potpuno uništenje hrama, radeći pod prijetnjom novih eksplozija. Nakon prvog udara, Rusi su ponovo napali i pogodili obližnje spomenike kulture, uključujući 300 godina staru Kušnika kulu i zgradu Mistečkoga arsenala.
Spasene su mošti i relikvije, uključujući i Срібна рака святого Стефана, zahvaljujući brzoj reakciji vatrogasaca, policije, monaha i muzealaca.
Mitropolit kijevski i sveukrajinski Epifanij nazvao je napad "još jednim ruskim zločinom protiv čovječnosti". Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je napad "apsolutno ciljan i – da će imati odgovor" te ga nazvao "jednim od najvećih ruskih zločina protiv hrišćanske kulture".
Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko najavila je obnovu Uspenskog sabora i istakla da su Rusi pokušali da unište sabor drugi put, kao što su to učinili 1941. godine, ali da ovoga puta neće morati da se obnavlja iz temelja.
Uspenski sabor je tokom Drugog svjetskog rata, 3. novembra 1941., digut u vazduh, a odgovornost za to se pripisuje sovjetskim snagama tokom povlačenja iz Kijeva.
Do kraja 2025. godine, 704 vjerska objekta u Ukrajini su uništena ili oštećena usljed ruske agresije, od čega je oko 200 potpuno uništeno, najviše pravoslavnih.
Crkva Srbije, uključujući njen ogranak u Crnoj Gori, podržava Rusiju, dok pojedini crnogorski sveštenici raspiruju antipravoslavne jeresi i podržavaju rat u Ukrajini.