Politika
Kako se u Evropi provjerava integritet kandidata za članove Vlade
Predlog izmjene Ustava o provjeri integriteta kandidata za Vladu nije bez presedana, jer mnoge evropske zemlje imaju slične procedure. Cilj je otkrivanje i prevencija sukoba interesa.
U Francuskoj imenovanje članova kabineta ministara i osoblja predsjednika koje dolazi iz privatnog sektora podliježe provjeri koju sprovodi tijelo čije se mišljenje mora poštovati.
Suština provjere je otkrivanje i prevencija konflikta interesa. Drugim riječima - ko hoće da vodi državu, ne može da posluje s državom, poručuje Momo Koprivica.
Predlog Vlade da se Ustav izmijeni kako bi se provjeravalo ko ulazi u nju, nije bez presedana, jer više zemalja Evrope ima praksu da prije postavljenja kontroliše javne funkcionere - kroz upitnike, pravilnike i rad specijalnih tijela.
Vlada je sredinom avgusta utvrdila predlog za provjeru integriteta, kojim je planirano da šef države predlaže mandatara za sastav kabineta nakon sprovedene provjere integriteta, u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, te da za mandatara ne može biti predložena osoba koja ne ispunjava uslove provjere integriteta. Isto bi trebalo da važi i za buduće članove izvršne vlasti.
Predlog zakona o Vladi, kojim se detaljnije propisuje kako se vrši provjera integriteta, sedam mjeseci čeka u parlamentu.
Postupak provjere integriteta vrši se popunjavanjem upitnika i davanjem izjave na propisanom obrascu, a podatke provjeravaju Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i organ uprave nadležan za naplatu poreza. Kandidat dostavlja upitnik i obrazac predsjedniku, koji ih bez odgađanja šalje nadležnim organima, a oni imaju tri radna dana da daju mišljenje o tačnosti podataka.
U Albaniji su onima koji su počinili krivična djela zabranjeni ulazak u Vladu, a kandidati moraju potpisati izjavu o odsustvu razloga koji sprječavaju izbor ili imenovanje.
U Hrvatskoj službe bezbjednosti provjeravaju biografije kandidata za ministre na osnovu Zakona o bezbjednosnim provjerama, a informacije dijele s premijerom koji odlučuje o kandidaturi.
U Francuskoj imenovanje članova kabineta ministara i osoblja predsjednika iz privatnog sektora podliježe provjeri integriteta koju sprovodi Visoko tijelo za transparentnost javnog života (HATVP), a mišljenje tog tijela se mora poštovati.
U Mađarskoj ministri i drugi zvaničnici podliježu kontroli nacionalne bezbjednosti radi procjene rizika po nacionalnu bezbjednost.
U Litvaniji Služba za specijalne istrage (SISL) dostavlja podatke o imenovanjima na zahtjev nadležnih tijela, a informacije se koriste isključivo za procjenu podobnosti za položaj.
U Portugalu kandidati popunjavaju upitnik o verifikaciji prije imenovanja, a netačne informacije mogu dovesti do političke odgovornosti.
U Srbiji ministri podnose informacije o imovini i prihodima, ali se one ne provjeravaju sistematski, iako bi trebalo.
Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade, ističe da Crna Gora nema vremena za blokade i da je cilj provjere integriteta otkrivanje i prevencija sukoba interesa. "Javna funkcija ne smije da služi privatnom biznisu njenog nosioca", kaže on.
Koprivica naglašava da Vlada ukida imunitet sebi i budućim izvršnim vlastima kako bi se ojačala vladavina prava.
Međutim, ideja provjere integriteta nije dobila podršku svih poslanika, naročito iz opozicije. Danijel Živković iz DPS-a smatra da bi provjera integriteta "potpuno ukinula sistem podjele vlasti i demokratiju", dok je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije izrazio bojazan da bi provjera mogla biti korišćena za eliminisanje političkih protivnika.