Politika
Kako je planirana distrakcija zbog ubistva na Senjaku i potraga za Milošem Medenicom
Akcija slanja ekipe iz Beograda čarter letom za Tivat imala je za cilj skretanje pažnje sa slučaja ubistva na Senjaku i upletenosti čelnika beogradske policije Veselina Milića. Nakon propasti akcije, fokus je preusmjeren na pronalazak Miloša Medenice.
Akcija slanja ekipe bezbjednosno interesantnih lica iz Beograda čarter letom za Tivat pred Samit Evropske unije imala je dvostruki cilj. Prije svega, Aleksandar Vučić i njegova SNS ekipa željeli su da se Crna Gora predstavi kao država pod kontrolom organizovanog kriminala i nesposobna da organizuje Samit EU kao skup visokog rizika. Istovremeno, predsjedniku Srbije bilo je važno da se što prije skrene pažnja sa slučaja ubistva na Senjaku i upletenosti čelnika beogradske policije Veselina Milića.
Izvor iz bezbjednosnog sektora u Beogradu ističe da je Vučić zahtijevao od svojih saradnika da se pronađe način kako bi se zaustavila afera oko zataškavanja ubistva Aleksandra Baje Nešovića. "Kad je istraživački novinar Vuk Cvijić u 'Radaru' počeo da objavljuje podatke sa saslušanja osumnjičenih, kako su počeli da se otkrivaju obrisi velikog skandala, ekipa oko Vučića osmislila je akciju 'čarter let do Tivta', sve u cilju distrakcije pažnje javnosti, ali i brojnih obavještajnih službi."
Srpske službe su nezvanično dobile saglasnost iz Podgorice da "ćaciji" prođu pasošku i carinsku kontrolu, ali je akciju poremetila francuska obavještajna služba koja je dostavila precizne podatke crnogorskoj službi o lojalistima koje je režim u Srbiji poslao u Crnu Goru.
Iako ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović tvrdi da je operacija zaustavljanja i deportacije Vučićevih lojalista djelo crnogorske službe, izvori iz međunarodne zajednice navode da je prvobitna informacija o čarter letu dobijena od francuske Glavne uprave za vanjsku bezbjednost (DGSE). Dodatnim radom domaćih operativaca otkriveni su i podaci o ljudima zaduženim za boravak Vučićevih "ćacija" u Crnoj Gori, uključujući Sašu Lazića, penzionisanog srpskog policajca uhapšenog kod Bijelog Polja, i Dejana Ljevnaića, bivšeg operativca BIA i direktora za strateški razvoj Luštica Developmenta.
Nakon propasti akcije, Vučić je saopštio da u "slučaju Senjak" neće biti povlašćenih, pa ni Veselin Milić. "Za Aleksandra Vučića je neoprostivo odbijanje Veselina Milića da upotrijebi silu prema studentima nakon završetka velikog skupa 15. marta. Vrh režima u Srbiji je planirao da prikaže kako su studenti nasrnuli na policiju, kako bi vlast mogla da zabrani dalja studentska okupljanja."
Neposlušnost prema Vučiću iskazao je i Spasoje Vulević, tadašnji komandant SAJ-a, koji je smijenjen i penzionisan. Vučić je naložio da se ne sakrivaju materijali koji bi mogli kompromitovati Milića, ali je upozorio da se u propagandnu akciju protiv njega ne uključuju direktno odani mediji, jer bi to bilo politički kontraproduktivno.
Nakon propasti diverzantske akcije u Tivtu, Vučić i njegova ekipa su se okrenuli pronalaženju druge teme intrigantne za javnost. Vrh srpskog bezbjednosnog sektora dobio je zadatak lociranja Miloša Medenice. Značajan dio agenturne mreže u Crnoj Gori angažovan je u potrazi, ali se ne koriste aktuelni kapaciteti diplomatsko-konzularnih predstavnika Ambasade Srbije u Crnoj Gori. Za novu akciju angažovani su stari kadrovi, poput Ljubiše Milanovića, bivšeg policijskog operativca koji je radio u Ambasadi Srbije u Crnoj Gori.
Milanoviću je januara 2020. godine Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore zabranilo ulazak u državne institucije i kontakte sa službenicima zbog lažne informacije o dolasku kosovskih specijalnih policijskih snaga ROSU u Crnu Goru. Koliko će stari kadrovi uspjeti u pronalaženju Medenice i da li će sarađivati sa crnogorskom policijom, za sada nije poznato. Nalog Medenice na društvenim mrežama blokiran je već desetak dana.