Kako ekstremne vrućine utiču na raspoloženje i emocije

Žestok toplotni talas zahvatio je Evropu, a stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine sve češće izazivaju anksioznost, napade panike i psihički stres, uz dodatna upozorenja za osobe koje koriste antidepresive.

Ekstremne vrućine ne predstavljaju samo fizički izazov, već sve češće i ozbiljan psihički teret, o kojem se, kako navode stručnjaci, još uvijek nedovoljno govori.

Sve više Evropljana na društvenim mrežama dijeli svoja iskustva sa nesnosnim temperaturama, opisujući stanje kao izrazito stresno i iscrpljujuće. Mnogi priznaju da se osjećaju uplašeno, anksiozno i preopterećeno, dok pojedini navode i osjećaj sličan "zarobljenosti" ili "života u kavezu".

Prema savjetnici L. J. Džons, registrovanoj pri Britanskom udruženju za savjetovanje i psihoterapiju (BACP), takve reakcije su uobičajene i razumljive.

• Toplotni talas može značajno da utiče na mentalno zdravlje. Ljudi tokom perioda ekstremnih vrućina često postaju anksiozniji, razdražljiviji, emocionalno i fizički iscrpljeni - istakla je za Metro. Dodaje da su osobe koje se već bore sa anksioznošću, depresijom ili senzornom osjetljivošću posebno ranjive u takvim uslovima.

Stručnjaci objašnjavaju da je jedan od ključnih razloga fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se lako preklapaju sa simptomima anksioznosti.

Kada se tome doda nedostatak kvalitetnog sna i dugotrajna fizička nelagodnost, emocionalna otpornost prirodno slabi. Osim toga, vremenski ekstremi kod mnogih stvaraju osjećaj gubitka kontrole.

Brige o zdravlju, sigurnosti članova porodice i kućnih ljubimaca, kao i šire zabrinutosti oko klimatskih promjena, dodatno pojačavaju psihološki pritisak. U nekim zemljama situaciju otežava i nedovoljna prilagođenost infrastrukture visokim temperaturama, uključujući manjak klimatizacije i rashladnih javnih prostora.

• Kada ljudi nemaju mogućnost da se efikasno rashlade ili pobjegnu od vrućine, lako se javlja osjećaj zarobljenosti. Psihološki teret ne proizlazi samo iz temperature, već i iz osjećaja da nemamo kontrolu nad situacijom i da ne možemo normalno da funkcionišemo.