Društvo
Japanski jen pao na najniži nivo u odnosu na dolar za 40 godina
Japanski jen je dostigao najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar u posljednje četiri decenije, što je izazvalo zabrinutost na finansijskim tržištima i očekivanja hitnih reakcija vlasti u Tokiju.
Japanski jen je tokom jutrošnjeg trgovanja u Aziji pao na oko 162,4 jena za jedan američki dolar, što je njegov najniži nivo od 1986. godine. Pad valute nastavlja dugotrajno slabljenje uprkos naporima Banke Japana da ga podrži, pa se ponovo razmatra mogućnost direktnih intervencija na deviznom tržištu.
Japanska ministarka finansija Sacuki Katajama izjavila je da je vlada spremna da preduzme "odgovarajuće", pa čak i "odlučne" mjere protiv prekomjernih kretanja kursa valute. Takođe je potvrdila da je sa vlastima u Vašingtonu dogovoreno da takva mogućnost i dalje postoji.
Glavni razlog slabljenja jena je veliki jaz između kamatnih stopa u Japanu i SAD. Iako je Banka Japana sredinom juna podigla referentnu kamatnu stopu na jedan odsto, što je najviši nivo od 1995. godine, prinosi u Japanu su i dalje znatno niži nego u SAD, gdje desetogodišnje državne obveznice donose oko 4,5 odsto, u poređenju sa približno 2,6 odsto u Japanu.
Ova razlika podstiče "keri trgovinu", gdje investitori pozajmljuju novac u jenima po niskim kamatama da bi ulagali u isplativiju imovinu u drugim zemljama, što dodatno pritiska japansku valutu.
Pritisak na jen dodatno pojačava snažan američki dolar, koji privlači investitore zbog tenzija vezanih za sukob u kojem je uključen Iran, kao i očekivanja da bi Federalne rezerve mogle ponovo povećati kamatne stope, dok Banka Japana djeluje opreznije.
Velika zavisnost Japana od uvoza energenata, čija je cijena porasla zbog visokih cijena nafte, takođe povećava potražnju za američkim dolarima.
Između aprila i maja Japan je potrošio rekordnih 11,7 biliona jena (63,3 milijarde eura) na intervencije na deviznom tržištu, što je najveća takva akcija u istoriji zemlje, ali jen je nastavio da slabi.
Unutrašnja politička situacija, uključujući politiku premijerke Sanae Takači usmjerenu na visoku javnu potrošnju i podsticanje ekonomskog rasta, izaziva sumnje u fiskalnu disciplinu Japana.
Analitičari smatraju da je rizik od nove intervencije visok, jer su špekulativne opklade protiv jena dostigle najviši nivo u više godina, a novi četrdesetogodišnji minimum povećava politički pritisak u Tokiju.
Međutim, mnogi sumnjaju da bi kupovina jena mogla dugoročno preokrenuti trend zbog osnovnog problema — velike razlike u kamatnim stopama.
Pažnja je sada usmjerena na narednu odluku Banke Japana o monetarnoj politici, koja se očekuje 31. jula. Novo povećanje kamatnih stopa smatra se trajnijim rješenjem za zaustavljanje pada jena.
Za sada, japanski jen ostaje pod snažnim uticajem faktora koje centralna banka teško uspijeva da kontroliše.