Janez Janša dobio mandat za sastav svoje četvrte vlade u Sloveniji

Predsjednik desničarske Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša izabran je na tajnom glasanju u slovenačkom parlamentu za mandatara za sastav 16. vlade od osamostaljenja države.

Janša je dobio povjerenje 51 poslanika, a podršku su mu dali članovi Nove Slovenije, Slovenske ljudske stranke (SLS), Fokusa, Demokrata i Pokreta Resnica, koji će formalno ostati u opoziciji. Predsjednik Pokreta Resnica Zoran Stevanović obavlja funkciju prvog čovjeka parlamenta (Državni zbor).

Prema medijskim navodima, Janša je dobio podršku i dvojice predstavnika nacionalnih manjina (italijanske i mađarske).

Rođen 17. septembra 1958. godine, Janša će po četvrti put preuzeti premijersku funkciju. Prvu vladu je vodio od 2004. do 2008, zatim od 10. februara 2012. do 20. marta 2013. godine, i od 2020. do 2022. godine.

Janša je rekao: "Niko nije mogao da zamisli da će lakše biti odbraniti tek proglašenu, na noge postavljenu državu, od tada na papiru četvrte najjače vojske u Evropi (JNA) nego demokratizovati državu i ozbiljnom tranzicijom uspostaviti demokratski i pravni red, u kojem ćemo svi biti jednaki pred zakonom, u kojem će se poštovati ljudska prava i u kojem neki neće, kao prije 50 godina, vjerovati da ih je istorija dovela na vlast. Nažalost, tada smo pogriješili. Lakše je bilo izboriti nezavisnost Slovenije nego je demokratizovati."

Kao ključne tačke koalicionog sporazuma sa Demokratama i trojnom koalicijom Nova Slovenija - SLS - Fokus, Janša je istakao borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, debirokratizaciju i decentralizaciju.

"Mi stvaramo kako bi našim potomcima bilo bolje nego nama", dodao je.

Na izborima održanim 22. marta, SDS je osvojio 28 mandata, jedan manje od lijevo-liberalnog Pokreta Sloboda, koji je vodio vladu prethodne četiri godine. Koalicija Nove Slovenije, SLS-a i Fokusa osvojila je devet mandata, Demokrate šest, Pokret Resnica pet, dok dva mandata pripadaju predstavnicima italijanske i mađarske nacionalne manjine.

Predizbornu kampanju obilježila je špijunska afera u koju je uključena izraelska privatna obavještajna agencija "Blek kjub", koja je navodno stajala iza video snimaka na kojima se osobe povezane sa tadašnjom Vladom hvale svojim političkim vezama i govore o korupciji u političkom vrhu.

Janša je potvrdio kontakte sa predstavnicima "Blek kjuba", a grupa intelektualaca podnijela je tužbu Ustavnom sudu zbog stranog miješanja u izbore i kršenja prava na demokratske izbore. Bivši premijer i predsjednik Pokreta Sloboda Robert Golob istakao je da su "izbori bili nelegitimni zbog miješanja Izraela" i da bi ih trebalo ponoviti.

Janša je prvi put izabran za poslanika na prvim višestranačkim izborima u aprilu 1990. godine na listi Slovenskog demokratskog saveza (SDZ) i od tada je na svim narednim izborima biran u Državni zbor.

SDS-u se pridružio 1992. godine, a za predsjednika je izabran u maju 1993. godine.

Bio je prvi slovenački ministar odbrane do 1994. godine, kada je smijenjen zbog afere "Depala vas".

Prva Janšina vlada bila je obilježena optužbama za političko postavljanje kadrova i ograničavanje medijskih sloboda, kao i konfliktima sa nevladinim organizacijama.

Pred kraj mandata 2008. godine, politički prostor u Sloveniji obilježila je afera "Patria", vezana za spornu kupovinu finskih tenkova, zbog čega je Janša kasnije završio u zatvoru. Ustavni sud je poništio presudu, a slučaj je na kraju zastario.

Drugu vladu Janša je sastavio 2012. godine, nakon što to nije uspio pobjednik izbora, tadašnji predsjednik Pozitivne Slovenije Zoran Janković. Ta vlada je pala godinu dana kasnije nakon što joj je u parlamentu izglasano nepovjerenje.

SDS je pobijedio na izborima 2018. godine, ali je vladu sastavio predsjednik drugoplasirane stranke LMŠ, Marjan Šarec. Po njegovom odlasku 2020. godine, Janša je formirao svoju treću vladu, koja se suočila sa pandemijom korona virusa.

Novim zakonom o vladi predviđeno je formiranje 14 ministarstava, a mandatar ima rok od 15 dana da parlamentu predloži ministre.