Izmjenama zakona omogućena legalizacija spomen-ploče u Morinju

Crnogorski parlament usvojio je izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak. Ovim izmjenama Vladi se daje ovlašćenje da donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-ploča i njihovom zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.

Ova promjena omogućava da se riješi pitanje spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. oktobra 2022. godine na bivšem sabirnom centru JNA u Morinju (Opština Kotor), posvećene hrvatskim zarobljenicima. Ploča je postavljena bez formalne saglasnosti Vlade Crne Gore i propisane procedure, zbog čega je crnogorska inspekcija naložila njeno uklanjanje, što je izazvalo sporenje sa Hrvatskom.

Bošnjačka stranka (BS) je predložila ove izmjene, a iz te stranke su kazali da se odnose na spomen-ploču u Morinju i da su "nažalost, te izmjene prošle bez glasova opozicije, a zalažu se za normalizovanje odnosa s Hrvatskom".

Predlog zakona uvodi novi član 16a, kojim se Vladi omogućava da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-obilježja. Posebni javni interes procjenjivao bi se na osnovu istorijskog i društvenog značaja događaja, ličnosti ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, značaja očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i istorijske utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.

Usvojenim zakonskim rješenjem predviđeno je da nadležni organ priprema predlog odluke na osnovu stručne procjene opravdanosti naknadnog odobravanja. Prilikom procjene razmatrali bi se istorijska utemeljenost i sadržaj natpisa, primjerenost lokacije i druge okolnosti značajne za zaštitu javnog interesa.

Odlukom Vlade bi se utvrdili spomen-obilježje koje se odobrava, njegova lokacija, vrsta, izgled i sadržaj, kao i organ odgovoran za njegovo održavanje. Odluka Vlade ne zamjenjuje saglasnost vlasnika ili korisnika zemljišta i objekta, niti druge dozvole i saglasnosti koje su obavezne prema propisima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i drugim zakonima.

Jedna od odredbi odnosi se i na pravno dejstvo ranije donesenih rješenja o uklanjanju spomen-obilježja. Danom donošenja odluke Vlade takva rješenja ne bi proizvodila pravno dejstvo u dijelu koji se odnosi na neispunjavanje uslova za podizanje spomen-obilježja.

Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević sa hrvatskim ministrom Gordana Grlićem Radmanom i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom. Ploča je postavljena mimo procedure, bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je inspekcija donijela rješenje o uklanjanju, ali su pripadnici VCG više puta spriječili uklanjanje.

Na ploči piše: “Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 - 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!”

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je u avgustu 2023. odbacilo krivičnu prijavu protiv Krivokapića i Konjevića zbog postavljanja ploče, koju je podnijela tadašnja Uprava za inspekcijske poslove zbog sumnje u povredu zakona.

Hrvatska u non-paperu o bilateralnim pitanjima sa Crnom Gorom insistira da spomen-ploča u Morinju bude sačuvana i trajno vidljiva, kao znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike. Zagreb smatra da je to značajan korak ka pomirenju između dvije zemlje.

Izmjene Zakona o sportu, usvojene istovremeno, omogućavaju Vladi da izbriše ime Zorana Gopčeviča sa naziva kotorskog bazena, što je takođe jedno od otvorenih bilateralnih pitanja sa Hrvatskom.