Društvo
Izazovi i zaštita digitalnog građanstva u eri DSA i EMFA
Digitalni prostor postaje ključni izvor informacija i socijalizacije, naročito za mlade generacije, što zahtijeva nove pravne i institucionalne mehanizme zaštite kroz DSA i EMFA.
Digitalni prostor danas je primarno mjesto informisanja i formiranja stavova, posebno među mladima generacijama Z i Alfa, koje ne prate medije na tradicionalan način. Granica između medija, platforme i društvene interakcije gotovo da ne postoji.
Prema istraživanju Eurobarometra 2025. godine, 65% mladih od 15 do 24 godine navodi društvene mreže kao glavni izvor informacija o društvenim i političkim pitanjima. Mladi su istovremeno korisnici, kreatori sadržaja i objekti algoritamskih sistema koji oblikuju njihovu percepciju stvarnosti, što stvara potrebu za novim konceptom zaštite – digitalnim štitom sa pravnom, institucionalnom i edukativnom dimenzijom.
Crna Gora, u procesu pristupanja EU, započela je transponovanje Digital Services Act (DSA) i European Media Freedom Act (EMFA). DSA uvodi obaveze za velike online platforme sa preko 45 miliona korisnika u EU, uključujući procjenu i ublažavanje sistemskih rizika, transparentnost algoritama, mogućnost izbora neprofilisanih feedova i posebne mjere zaštite maloljetnika, poput zabrane određenih oblika targetiranog oglašavanja.
EMFA, s druge strane, ima za cilj zaštitu profesionalnosti, nezavisnosti i pluralizma medijskih aktera, te obezbjeđivanje dostupnosti kvalitetnih i provjerenih sadržaja, čime se pokušava odgovoriti na gubitak vidljivosti kredibilnih medija na platformama.
Velike tehnološke platforme postale su novi centri moći u digitalnom prostoru, oblikujući javni diskurs i informacije koje mladi korisnici primaju. Algoritmi često favorizuju sadržaje koji izazivaju jake emocije, što dodatno utiče na percepciju stvarnosti.
Koncept digitalnog građanstva podrazumijeva ne samo zaštitu od štetnih sadržaja, već i sposobnost kritičkog razumijevanja informacija, svijest o pravima u digitalnom prostoru i aktivno učešće u javnom diskursu.
"Crnogorski digitalni štit" predstavlja povezivanje pravne zaštite, edukacije i institucionalne saradnje radi stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja i osnaživanja mladih da postanu odgovorni digitalni građani.
U digitalnom dobu pojavljuje se "trilateralni društveni ugovor" između države, građana i digitalnih platformi, što predstavlja izazov za regulatore i mijenja tradicionalni odnos javne vlasti.
Za Crnu Goru je važno da regulatorne reforme budu praćene inicijativama usmjerenim na digitalnu pismenost, zaštitu djece i mladih od online nasilja i razvoj digitalnog građanstva, jer digitalna regulacija predstavlja pitanje demokratije i društvenih vrijednosti.
Bez osnaženih i zaštićenih mladih korisnika, digitalni prostor će ostati prostor neravnoteže moći, dok odgovoran pristup može stvoriti prostor slobode i odgovornog građanstva. To je suština "crnogorskog digitalnog štita" kao temelja novog društvenog ugovora u digitalnom dobu.