Društvo
Iz EU poručuju da se propisi ne prepisuju doslovno, CZIP upozorava na izostanak stručne procjene liste zaštićenih vrsta
Ministarstvo ekologije stavilo je na listu zaštićenih svih vrsta značajnih za EU, što nije bila obaveza, dok CZIP ističe da je neophodan stručni dijalog za adekvatnu listu i pravilnik o lovnim sezonama.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera donijelo je Pravilnik o utvrđivanju Liste zaštićenih divljih životinja, biljaka i gljiva, na kojoj su, pored vrsta od nacionalnog značaja, i druge vrste značajne za EU. Iz Delegacije EU u Crnoj Gori pojašnjavaju da proces pristupanja zahtijeva usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, ali da to ne znači doslovno prepisivanje pravnih akata EU.
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) navode da je na državi da odluči koje su vrste od interesa za zaštitu, te da o tome treba da odlučuje struka kroz stručne debate. Izvršna direktorica Jovana Janjušević kaže: "Kad je rečeno - morate da transponujete Aneks IV, neko je shvatio da to mora transponovati doslovno, umjesto da se referiše na Aneks IV, otvori taj dokument i kaže - neću transponovati divokozu sa Kipra, jer je nemam, ali hoću balkansku, zato što je imam... Da su organizovani stručni skupovi, mi bismo sada imali neku adekvatnu listu".
CZIP ističe da su preporuke EU u slučaju crnogorske Liste doslovno shvaćene, te ukazuju na primjere Slovenije i Hrvatske. Slovenija je prilikom pristupanja EU prenijela cijeli Aneks IV, dok je Hrvatska na listu stavila samo vrste od nacionalnog značaja, poput bizona, za koje je struka procijenila značaj.
Ministarstvo je navelo da je Pravilnik donijet na osnovu Zakona o zaštiti prirode, uz procjenu ugroženosti vrsta, međunarodnih ugovora i crvenih lista. Na listi su i vrste dodate sa Aneksa Direktive o staništima, kao i vrste iz Aneksa međunarodnih konvencija poput Bernske, CITES, Barselonske i drugih.
Delegacija EU podsjeća da su uredbe EU obavezujuće i neposredno se primjenjuju, dok su direktive obavezujuće u pogledu rezultata, ostavljajući državama izbor metoda. U oblasti zaštite prirode, pravna tekovina EU obuhvata Direktivu o pticama i Direktivu o staništima, koje predviđaju strogu zaštitu određenih vrsta i staništa.
Iz CZIP-a ističu da vrste iz CITES konvencije ne moraju nužno biti na nacionalnoj listi zaštićenih, jer CITES reguliše međunarodnu trgovinu ugroženim vrstama, a neke od njih ne obitavaju prirodno u Crnoj Gori.
Janjušević naglašava da je problem ne višak, nego manjak vrsta na listi, jer još nije objavljena lista zaštićenih ptica, te da se neke vrste nalaze i na listama zaštićenih i lovnih vrsta. CZIP danas organizuje stručni skup sa predstavnicima ministarstava poljoprivrede i ekologije, očekujući da se poveća transparentnost i primijene evropski standardi u donošenju važnih dokumenata.
Lista zaštićenih vrsta ne sadrži prevode za većinu vrsta niti kriterijume za njihovo uvrštavanje. Ministarstvo ekologije nije odgovorilo na pitanja o sadržaju liste i kriterijumima za izdvajanje vrsta značajnih za Crnu Goru.
U Hrvatskoj, za razliku od Crne Gore, na listi su navedeni nazivi vrsta na naučnom i hrvatskom jeziku, kao i kriterijumi za uvrštavanje, uključujući ugroženost, međunarodne sporazume i endemsku vrijednost.