Društvo
Ivanović o dokumentarcu "REFERENDUM": Priča o izmišljenoj slobodi kao duševna bol izrečena na najprimitivniji način
Profesor Veselin N. Ivanović oštro je kritikovao dokumentarac "REFERENDUM: Priča o izmišljenoj slobodi", nazivajući ga bestijalnim i besramnim uratkom koji izražava srdžbu i duševnu bol na najprimitivniji način.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Veselin N. Ivanović, reagovao je povodom emitovanja dokumentarca "REFERENDUM: Priča o izmišljenoj slobodi" na televizijama sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori.
Ivanović ovaj dokumentarac razumije kao srdžbu i duševnu bol izrečenu na najprimitivniji i najniži način. "Kao rođeni i Cetinjanin do zadnjeg dana svog života, bestijalni i besramni dokumentarni uradak (u pokušaju) Centra za društvenu stabilnost iz Novog Sada mogu jedino da razumijem kao srdžbu i bijes, gotovo duševnu bol izrečenu na najprimitivniji i najniži znani način, i to u odnosu na crnogorsku, posebno cetinjsku slobodu, slobodarski duh i vjekovnu borbu za slobodu.
Na isti način na koji se vuk ili soko ne mogu viđeti u cirkusu, valjda zato što se ne mogu odreći svoje slobode, tako i Cetinje i njegovi žitelji vjekovama pružaju otpor mnogim porobljivačima u pokušaju, bilo da je riječ o srednjovjekovnim Srbima, bilo Turcima, Francuzima, Austrougarima, Italijanima ili Njemcima. Ili današnjoj zvaničnoj Srbiji. I danas Cetinje i Cetinjani pružaju najznačajniji otpor nasrtajima na Crnu Goru, crnogorsku naciju i identitet. Kreatori sramnog uratka trebalo bi da se zapitaju kako to da 'Italijanska kopilad' na isti način ośećaju i žive slobodu kao oni Crnogorci vjekovima unazad? Neće li biti da je riječ o čistoj i jedinstvenoj krvi i prije 2WW i nakon njega? Taman onako jedinstvenoj kako jedinstvenu krv u svojim žilama nose sokolovi i vukovi...",
navodi Ivanović.
On dalje dodaje: "A što se tiče mizoginog i seksistickog nasrtaja, treba samo podśetiti na činjenicu da majka, sestra i žena u Crnoj Gori nikad nijesu razmjenjivane kao roba, bez obzira o kom ovozemaljskom interesu bila riječ. To su ipak 'vrijednosti' nekih drugih 'civilizacija'".
Zaključujući, Ivanović poručuje: "kreatorima ovog morbidnog i bestidnog sadržaja, umjesto odgovora kojega nijesu dostojni treba parafrazirati Njegoša: 'kako svinja da razumije sokola kad joj je lijepo u blatu u kome se valja. Dodao bih, samo zato što nije upoznala bolje uslove od uslova žiivota u tom blatu'."