Društvo
Island planira referendum o nastavku pregovora sa EU nakon Trampovih prijetnji
Island će 29. avgusta održati referendum o nastavku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, što je ubrzano nakon prijetnji Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom. Vlada strahuje od dezinformacija i stranog uticaja tokom kampanje.
Island je decenijama odbijao članstvo u Evropskoj uniji, prvenstveno zbog želje da sačuva nezavisnost i kontrolu nad ribarstvom. Međutim, prijetnje Donalda Trampa da će "uzeti" Grenland, najbližeg susjeda Islanda, promijenile su političku atmosferu u Rejkjaviku i otvorile raspravu o mogućem povratku pregovorima o članstvu u EU.
Islandska koaliciona vlada, koju čine Socijaldemokratski savez, Narodna stranka i proevropska Liberalna reformska partija desnog centra, u martu je najavila da će referendum o EU biti održan 29. avgusta, iako je ranije planirano da se to desi najkasnije do 2027. godine. Ovaj potez djelimično je motivisan prijetnjama SAD u vezi sa Grenlandom.
Ministarka spoljnih poslova Islanda, Torgerdur Katrin Gunarsdotir, izrazila je zabrinutost zbog mogućeg "breksit momenta" na referendumu, upozoravajući na dezinformacije, strano miješanje i upotrebu vještačke inteligencije. Optužila je pojedince i grupe iz zemlje i inostranstva za "širenje straha" i retoriku "iz priručnika Najdžela Faraža i Reform UK".
Gunarsdotir je naglasila da referendum može postati meta Rusije i drugih aktera koji nastoje negativno uticati na javnu debatu, što bi moglo uticati na rezultat glasanja. Premijerka Kristrun Frostadotir upozorila je da se strani uticaj "neće tolerisati, bilo da dolazi iz Evropske unije, Kine, Rusije ili Sjedinjenih Država".
Iako su odnosi Islanda i SAD i dalje snažni, ministarka je istakla da se stara savezništva nalaze na ispitu, a trgovina se koristi kao "političko oružje". Naglasila je da članstvo Islanda u EU nije u suprotnosti sa dobrim odnosima sa SAD.
Evropska unija bi Islandu, smještenom na kapiji Arktika, ponudila stabilnost i važno geopolitičko uporište u regionu gdje se velike sile nadmeću za prevlast. Island je jedna od najčvršćih demokratija na svijetu, redovno rangirana visoko po vladavini prava i građanskim slobodama.
Referendumom u avgustu Islanđani će odlučivati o nastavku pristupnih pregovora sa EU, a ne o samom članstvu. Ukoliko glasaju "za", pregovori će biti nastavljeni, a u slučaju postizanja sporazuma o članstvu, biće raspisan novi referendum.
Istraživanja pokazuju tijesnu podjelu javnog mnjenja: 42% je za nastavak pregovora, dok je 39% protiv. Zagovornici ulaska u EU ističu važnost međunarodne bezbjednosti i bolje integracije u Evropi, dok protivnici brinu o uticaju na ribarstvo, poljoprivredu i suverenitet.
Ribarstvo je posebno osjetljiva tema jer je duboko ukorijenjeno u islandskoj kulturi i ekonomiji. Mnogi se plaše smanjenja ribolovnih kvota kao što je to bilo u Irskoj, članici EU. Kapetan Helgi Haraldson, koji živi u priobalnoj zajednici Sandgerdi, rekao je: "Moramo zaštititi ovu ribarsku industriju" i izrazio zabrinutost zbog mogućih odricanja u pregovorima.
Ekonomija i stabilnost valute su dodatni faktori u raspravi. Islandska kruna je nestabilna, dok je euro stabilan, a inflacija je visoka, što utiče na cijene hrane i drugih proizvoda.
Rasprava o EU dominira političkom scenom Islanda, a mnogi građani smatraju da pregovori nisu obavezujući i da je važno vidjeti šta se nudi prije konačne odluke.