Iskustvo Slovenije i Hrvatske kao lekcija za rješavanje otvorenih pitanja između Zagreba i Podgorice

"Spor Hrvatske i Slovenije ticao se prije svega granice. Otvorena pitanja Hrvatske i Crne Gore druge su prirode. Prenosiv nije sadržaj, nego mehanizam", kazao je analitičar ESI Adnan Ćerimagić.

Iako se spor Hrvatske i Slovenije, koji se prvenstveno odnosio na granicu, razlikuje od otvorenih pitanja Hrvatske i Crne Gore, njihovo iskustvo pokazuje da uslovljavanje jedne članice Evropske unije (EU) može usporiti evropski put kandidata, ali da se rješenja mogu pronaći kroz dijalog, dobru volju i podršku drugih članica.

Ćerimagić je istakao da bez saglasnosti svih 27 država članica EU i njihovih vlada, te ratifikacije pristupnog ugovora u parlamentima svih članica, Crna Gora neće postati članica EU. "To poziciju svake pojedinačne članice čini jačom i stvara polugu prema Crnoj Gori, koja želi u klub. Ali ta poluga djeluje samo ako vlada, parlament i javnost u Crnoj Gori vjeruju da je članstvo moguće i da je, uslovno rečeno, nadohvat ruke."

On je naglasio da spor Slovenije i Hrvatske pokazuje koliko daleko uslovljavanje može odgoditi proces, ali i da se rješenje može pronaći kada se pregovori vode u dobrom duhu i kada dio drugih članica stanu iza procesa.

Različitost problema između Slovenije i Hrvatske i Hrvatske i Crne Gore Ćerimagić objašnjava riječima: "Spor Hrvatske i Slovenije ticao se prije svega granice; otvorena pitanja Hrvatske i Crne Gore druge su prirode. Prenosiv nije sadržaj, nego mehanizam: činjenica da se rješenje može naći kada se razumije poluga svake članice i kada postoje prijatelji i kandidata i zemlje koja tu polugu koristi."

Otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore obuhvataju ratno nasljeđe, brod "Jadran", obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu, nestale osobe i imovinske odnose.

Hrvatska je početkom oktobra državama članicama EU poslala dokument sa svojom pozicijom o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora ispuniti prije članstva u EU.

Ćerimagić je ocijenio da je u posljednjih nekoliko sedmica bilo odgovornog ponašanja Podgorice, uz znake dobre volje, dok je Hrvatska jasno istakla svoje stavove i očekivanja. Naglasio je važnost rada u dobrom duhu, bez eskalacije i previše emocija, uz podršku drugih država, s fokusom na bolju budućnost bilateralnih odnosa i potencijalno članstvo Crne Gore u EU.

Novinar Željko Pantelić je rekao da su Slovenci imali dva cilja: direktan izlaz u međunarodne vode u Piranskom zalivu i rješavanje sitnih kopnenih graničnih pitanja, te da nisu imali ambiciju da nameću svoje viđenje istorije ili se miješaju u unutrašnje stvari Hrvatske.

Slovenija je 2008. blokirala dio hrvatskih pristupnih pregovora zbog graničnog spora, koji je djelimično riješen arbitražom 2009. i odlukom suda 2017. koju Hrvatska nije prihvatila.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, kulminirajući usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga, Zagreb je proglasio nepoželjnim nekoliko crnogorskih zvaničnika i blokirao zatvaranje Poglavlja 31 i 14 u pregovorima Crne Gore sa EU.

Bilateralni razgovori o otvorenim pitanjima su u toku, a Hrvatska traži rješavanje pitanja poput odštete logorašima iz Morinja, nestalih osoba, vlasništva nad brodom "Jadran", imena bazena u Kotoru i granice na moru.

Vlade obje zemlje formirale su komisije za rješavanje pitanja broda "Jadran" i drugih sukcesionih pitanja, koje su se sastale početkom oktobra u Zagrebu, uz poruke o konstruktivnom dijalogu.

Skupština Crne Gore je usvojila izmjene Zakona o sportu koje omogućavaju promjenu imena sportskih objekata, što otvara mogućnost promjene imena bazena "Zoran Džimi Gopčević" u Kotoru, što je jedan od zahtjeva Hrvatske. Takođe su usvojene izmjene Zakona o spomen-obilježju koje omogućavaju naknadno odobravanje spomen-ploča, uključujući i onu u Morinju.