Iseljavanje mladih i regionalne razlike u Crnoj Gori i dalje bez sistemskog rješenja

Iseljavanje mladih iz Crne Gore, kao i njihova migracija sa sjevera ka centralnom i južnom dijelu zemlje, i dalje predstavlja ozbiljan izazov kojem treba pristupiti kroz dugoročnu i sistemsku strategiju zasnovanu na ekonomskom razvoju, ravnomjernim mogućnostima i jačanju perspektive za mlade.

Nevena iz Pljevalja kaže: „Po svojoj generaciji i svojim prijateljima vidim da će većina da se odseli iz Pljevalja zbog toga što, na primjer, nemamo dovoljno radnih mjesta, nemamo ono čime bismo se mi bavili i uglavnom bi svi otišli negdje dalje, bilo da je to Podgorica, jug Crne Gore ili neka druga država.“

Džemila iz istog grada dodaje: „Smatram da možda mi čak i nemamo neke aktivnosti ili predispozicije kao naši vršnjaci iz središnjeg dijela ili sa primorja, ali ja se nadam da će u budućnosti biti drugačija situacija.“

Danilo Milikić, osnivač i urednik portala za mlade, ističe da iseljavanje sa sjevera jasno pokazuje da mladi ne žive isto u cijeloj zemlji. "Mislim da bi mlade osobe počele da vide i perspektivu na sjeveru naše države i da bi se možda više odlučivale da ostanu i žive na sjeveru Crne Gore, jer smatram, bilo da je to zbog toga što sam lokalpatriota ili ne, da sjever naše države ima apsolutni potencijal za razvoj i za lijep život, kao i centralni i južni dio naše države," poručio je Milikić.

Direktor Direktorata za mlade, Darko Stojanović, potvrđuje da su migracije mladih sa sjevera ka centralnom i južnom dijelu izražene. "Te migracije uslovljene su usavršavanjem i školovanjem, ali najveći dio tih mladih ljudi u narednom periodu ostaje da živi i radi ili u Podgorici ili na primorju. Naravno, tu imamo i migracije mladih ljudi koji nijesu fakultetski obrazovani i koji se, usljed nedostatka posla na sjeveru zemlje, odlučuju da napuste svoje gradove. To je trend koji traje godinama i koji je do sada sistemski pokušavan da se riješi, ali još uvijek nije riješen na pravi način," rekao je Stojanović.

Sociološkinja Milena Jelić Šuntić navodi da koncentracija radnih mjesta, fakulteta i usluga u nekoliko većih crnogorskih gradova dovodi do odlaska mladih iz manjih, nerazvijenih opština. "To dugoročno može dovesti do demografskog pražnjenja pojedinih krajeva i povećanja regionalnih razlika. Rješenje za takve probleme može biti istovremen rad na povećanju zaposlenosti i podršci mladima pri rješavanju stambenog pitanja, unapređenju obrazovanja i zdravstva, kao i na ravnomjernom regionalnom razvoju," navela je Šuntić.

Nijedna država ne može u potpunosti da zaustavi prirodan odlazak mladih, ali taj odlazak treba da bude izbor, a ne nužnost. Zato je obaveza države da obezbijedi uslove za kvalitetan život i perspektivu koja je opipljiva – budućnost koja se živi, a ne samo ona o kojoj se govori.