Iran oslabljen, ali ključni ciljevi u ovom trenutku ipak nedostižni

Više od tri mjeseca kasnije, uz preliminarni mirovni sporazum koji je sada na snazi, šta je Tramp zapravo postigao?

Prije rata, Iran je raspolagao najvećim zalihama balističkih raketa na Bliskom istoku, sa između 2.500 i 6.000 projektila različitih tipova. Neke od njih mogle su da dosegnu Izrael na udaljenosti do 2.000 kilometara, dok su pojedine nosile kasetne bojeve glave, protiv kojih je teže organizovati odbranu.

Iran je takođe veliki proizvođač dronova dugog dometa, posebno jednosmjernih dronova tipa Šahed, koje je Rusija koristila u Ukrajini, a koje koristi i sam Teheran.

Otprilike mjesec dana nakon početka rata, američki izvori rekli su za Reuters da je uništena trećina tog arsenala, dok je još jedna trećina vjerovatno oštećena, uništena ili zatrpana.

Američki admiral Bred Kuper izjavio je pred Kongresom 14. maja da su iranske sposobnosti za proizvodnju i gomilanje raketa i dronova dugog dometa unazađene za više godina. Prema njegovim riječima, tokom sukoba Sjedinjene Države i njihovi saveznici presreli su više od 1.500 raketa i 6.000 dronova.

Nije poznato koliko raketa Iranu još uvijek stoji na raspolaganju, ali zemlja i dalje može da gađa američke saveznike. Najskoriji primjeri su salve raketa ispaljene na Kuvajt i Bahrein 6. juna, kao i raketni napadi na Izrael 7. juna. Te države saopštile su da napadi nijesu izazvali značajniju štetu.

Američka vojska tvrdi da je značajno oslabila sposobnost Irana da vojno djeluje širom regiona i ugrožava američke operacije.

Kuper je pred Kongresom rekao da su američke snage uništile 161 iranski ratni brod i onesposobile 82 odsto sistema protivvazdušne odbrane. Dodao je da iransko ratno vazduhoplovstvo, koje je prije rata izvodilo i do 100 letova dnevno, sada uopšte ne sprovodi operacije.

Ipak, Iran je tokom čitavog sukoba uspijevao da efikasno zatvori Hormuški moreuz, zadržavajući trgovačke brodove koji prevoze petinu svjetskih zaliha nafte i prirodnog gasa. To je činio koristeći brze čamce, mine, dronove i raketne brodove.

Tramp je više puta isticao da je njegov glavni cilj sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje. Teheran, s druge strane, uporno tvrdi da nema namjeru da pravi atomsku bombu i da je njegov program isključivo mirnodopske prirode.

Međutim, rat nije značajno promijenio iranske nuklearne kapacitete. Američke obavještajne službe prošlog mjeseca procijenile su da bi Iranu bilo potrebno manje od godinu dana da proizvede nuklearno oružje – ista procjena koju su iznijele nakon udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine.

Nuklearni program biće jedno od ključnih pitanja tokom pregovora nakon što okvirni sporazum bude formalno potpisan u petak. Tramp smatra da iranske zalihe obogaćenog uranijuma moraju biti iznesene iz zemlje, dok vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamenei , insistira da se uranijum ne šalje u inostranstvo, navode izvori.

Iranske savezničke oružane grupe

Tramp je 2. marta u Bijeloj kući izjavio da Teheranu ne smije biti dozvoljeno da nastavi da naoružava i finansira savezničke oružane grupe u Iraku, Libanu, Gazi i Jemenu, preko kojih Iran već decenijama širi svoj uticaj i vrši pritisak na protivnike.

Od početka rata Iran nije pokazao spremnost da prekine podršku tim grupama, ali američke vojne i nezavisne procjene pokazuju da je njihova efikasnost znatno manja nego ranije.

Veliki dio tog slabljenja počeo je još prije rata. Nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Izrael je u Gazi likvidirao mnoge vodeće ljude Hamasa i hiljade njegovih boraca. U Libanu je ubijen i veliki broj vođa Hezbolaha. Iran je dodatno izgubio važan kanal za snabdijevanje Hezbolaha nakon pada vlasti bivšeg predsjednika Bašara el Asada u Siriji 2024. godine. Sankcije i ekonomski problemi Irana takođe su umanjili njegovu sposobnost da finansira ove grupe.

Tokom samog rata te organizacije nijesu imale značajnu ulogu. Hamas nije pokretao napade iz Gaze, dok Huti iz Jemena nijesu ozbiljnije poremetili pomorski saobraćaj u Crvenom moru.

Hezbolah se uključio u rat 2. marta lansiranjem raketa i dronova na Izrael, nakon čega je Izrael odgovorio vazdušnim udarima i kopnenom ofanzivom. U Libanu je do sada poginulo skoro 3.700 ljudi, a oko 1,2 miliona je raseljeno. U sukobu je stradalo i 28 izraelskih vojnika te četiri civila.

Kuper je u maju rekao Kongresu da Iran više nema mogućnost da pouzdano snabdijeva ove grupe naprednim naoružanjem, iako nije precizirao na šta se tačno odnosi.

Prije početka rata Tramp je ohrabrivao iranske demonstrante da svrgnu vlast. Nakon smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija 28. februara, izjavio je da je to njihova „najveća prilika“ da preuzmu vlast u zemlji. Dana 6. marta rekao je da će rat biti završen tek nakon „BEZUSLOVNE PREDAJE“ Irana i dolaska novog, „prihvatljivog“ lidera.

Iako rat nije doveo do pada iranske teokratske vlasti, Tramp tvrdi da je ostvario svoj cilj jer je Alija Hameneija naslijedio njegov sin, ajatolah Modžtaba Hamenei. Tramp je 29. marta novo rukovodstvo opisao kao „novi i razumniji režim“.

Posljednjih sedmica Tramp više ne ponavlja pozive na rušenje iranskog državnog vrha.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Rat s Iranom opterećuje ekonomije G7, ali ne očekuju se oštre riječi na samitu

Tramp: Memorandum jasno navodi da Iran neće imati nuklearno oružje

Uoči 250. rođendana SAD, ankete pokazuju da mnogi Amerikanci sumnjaju da će država opstati još 250 godina

SAD koriste iransku taktiku šverca da bi iznijele naftu iz Zaliva