Institut Alternativa traži otvaranje dijela sjednice Odbora na kojoj će Janović govoriti o radu ANB

Institut Alternativa pozvao je Odbor za bezbjednost i odbranu da otvori za javnost dio sjednice na kojoj će direktor ANB predstaviti podatke o radu Agencije koji nisu tajni. Cilj je da poslanici budu informisani o trendovima prijetnji po nacionalnu bezbjednost, što je direktor ANB djelimično činio u odgovorima na novinarska pitanja.

"Potrebno je napraviti iskorak i prekinuti sa praksom da se izvještaj u cjelini razmatra u gluvoj sobi, odnosno da sjednica u cjelini bude zatvorena za javnost, a da se nakon sjednice objavi šturo saopštenje za javnost", navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Upravnog odbora Stevo Muk.

Institut Alternativa smatra da ne postoje opravdani razlozi da članovima odbora bude onemogućeno da postave pitanja direktoru ANB-a i iznesu ocjene o radu Agencije i ključnim izazovima. "Na direktoru ANB-a je da procijeni i odluči na koja pitanja i na koji način može odgovoriti na otvorenom dijelu sjednice. Iako je razumljivo da značajan dio rada obavještajne službe mora ostati zaštićen zbog prirode poslova koje obavlja, to ne može biti razlog za potpuno ograničavanje transparentnosti i odgovornosti. Demokratski standardi podrazumijevaju da obavještajne službe, uz zaštitu povjerljivih podataka, javnosti i parlamentu pružaju dovoljno informacija kako bi bilo moguće ocijeniti zakonitost i efikasnost njihovog postupanja", navodi se u saopštenju.

Institut Alternativa godinama ukazuje da ANB ne koristi mogućnosti da proaktivno objavljuje informacije koje nijesu tajne, uključujući sumarne informacije o ključnim trendovima prijetnji po nacionalnu bezbjednost, podzakonske akte koji nijesu klasifikovani, kao ni informacije o deklasifikaciji dokumenata. Takva praksa, kako ističu, ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti u instituciju.

Nedavno su zakonskim izmjenama dodatno zatvoreni postupci javnih nabavki u ANB-u, a nastavljena je praksa netransparentnog zapošljavanja. Crna Gora i dalje nema odgovarajući zakonski propis kojim se uređuje postupak bezbjednosnih provjera koje vrši ANB.

Za razliku od ANB-a, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske redovno objavljuje javne godišnje izvještaje sa pregledom bezbjednosnih izazova, aktivnosti i statističkim podacima o radu, sa ciljem jačanja transparentnosti i odgovornosti prema građanima.

Institut Alternativa podsjeća i na slučaj prijetnje i krivične prijave direktora ANB protiv dvije novinarke koje su pisale o mogućim nezakonitostima u radu Agencije, što smatraju nedopustivim pritiskom na medije.

Posebnu odgovornost za transparentnost i nadzor nosi Odbor za bezbjednost i odbranu, koji treba da iskoristi sva zakonska ovlašćenja da od ANB-a zahtijeva jasnije odgovore o rezultatima, primjeni mjera tajnog nadzora, zaštiti ljudskih prava i unutrašnjim mehanizmima kontrole. Institut Alternativa podsjeća da Odbor nije zatražio posebne izvještaje o primjeni mjera tajnog nadzora niti je sproveo nadzor u ANB-u tokom 2025. i 2026. godine.

"Transparentnost, u mjeri u kojoj ne ugrožava nacionalnu bezbjednost, sastavni je dio profesionalnog i demokratskog rada obavještajne službe. Veća otvorenost ANB-a i dosljedniji parlamentarni nadzor doprinijeli bi većem povjerenju građana u zakonitost i političku neutralnost rada Agencije. Od predstojeće sjednice očekujemo da otvori prostor za ozbiljnu raspravu o ovim pitanjima i da doprinese unapređenju demokratske kontrole sektora bezbjednosti, umjesto da se svede na još jednu formalnu proceduru usvajanja godišnjeg izvještaja", zaključuje Institut Alternativa.