Politika
Index.hr: Srbija nikad nije preboljela odlazak Crne Gore, sada joj stiže najveći poraz
Crna Gora je proslavila dvije decenije nezavisnosti, dok su reakcije u Srbiji bile pune odijuma i medijske histerije, što pokazuje da Beograd nije prihvatio njen odlazak iz državne zajednice.
Piše: Momčilo Đurđić
Radi se o prinudnoj prodaji ruskog udjela u Naftnoj industriji, uslovljenoj sankcijama američkog OFAC-a. Iako je Srbija manjinski vlasnik i nema uticaj na odluke, zbog sankcija će najviše stradati upravo ona.
Do 22. maja, u atmosferi strepnje zbog nezavršenog posla na relaciji Gasprom-MOL i promjene vlasti u Mađarskoj, Beograd se suočio sa traumatičnim datumom - 21. maj, kada je Crna Gora obilježila dvije decenije nezavisnosti. U srbijanskim medijima prethodne sedmice dominirala je masovna negativna reakcija, neuporediva čak ni sa periodom neposredno nakon referenduma o nezavisnosti.
Medijska histerija uključivala je specijalne programe na najgledanijim televizijama, pune omalovažavanja i poruge prema "mlađem bratu" koji je napustio zajedničku državu. Aktivno je djelovao "NVO" Centar za društvenu stabilnost, koji je producirao toksični video pamflet "Referendum - priča o izmišljenoj slobodi", emitovan na više nacionalnih frekvencija.
Ove burne reakcije vjerovatno su posljedica spoznaje da ni smjena Mila Đukanovića 2020. nije donijela očekivane promjene u crnogorskoj politici, a da su sankcije Rusiji dodatno učvrstile postojeće strateške odluke. Očekivanja da će Crna Gora 2028. postati punopravna članica Evropske unije dodatno su pojačala osjećaj poraza u Beogradu.
To će predstavljati težak udarac konceptu "Srpskog svijeta" i vjerovatno će dovesti do intenzivnijeg potkopavanja crnogorske države u budućnosti. Prije dvije godine Beograd je pokušao da uspori evropski put Crne Gore nametanjem Rezolucije o Jasenovcu preko svojih proksija u crnogorskoj Vladi i Skupštini, dok je srbijanski parlament odbio sličnu deklaraciju 2021. godine.
Obilježavanje jubileja nezavisnosti dovelo je i do razilaženja između Mandića i Kneževića, ključnih Vučićevih proksija u Crnoj Gori. Mandić je, slično Dodiku, počeo zauzimati poziciju koja omogućava izlaznu varijantu ukoliko politika "Srpskog svijeta" naiđe na prepreke.
Vučić je nedavno izrazio nezadovoljstvo što Crna Gora nije pristala da proda Luku Bar, što potvrđuje namjere Beograda da kontroliše pristup Jadranu.
S druge strane, srbijanska vlast odbija da razumije razloge zbog kojih je Crna Gora odlučila da napusti državnu zajednicu prije dvadeset godina. Crna Gora je, za razliku od Srbije, priznala da sa problemom Kosova ne može računati na podršku Evrope i izabrala je put obnove državnog subjektiviteta.
Dvadeset godina kasnije, jasno je da je izbor Crne Gore bio racionalan i u skladu sa njenim državnim interesima, dok je Srbija ostala zaglavljena i daleko od evropskih integracija. Pored bratske ljubavi, postoji i bratska zavist među državama koje su nekada bile zajedničke.