Društvo
Hrvatska i Crna Gora blizu dogovora, signal Briselu o napretku pregovora
Zagreb je poslao ohrabrujući signal Briselu da neće dodatno zatezati pitanje Crne Gore ukoliko Podgorica ispuni dogovoreno, dok su detalji oko Morinja, zatvorenika i broda Jadran skoro riješeni.
Iz okruženja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića poslata je poruka evropskim institucijama koje vode proces proširenja da Zagreb neće dodatno zatezati pitanje Crne Gore ako Podgorica uradi ono što je obećala.
"Ako Crnogorci odrade ono što je dogovoreno, neće biti dodatnih komplikacija", navodi se kao pozicija Zagreba u komunikaciji sa institucijama EU. U Briselu se to tumači kao ohrabrujući signal da su dvije strane blizu dobrih i fer rješenja, od Morinja i obeštećenja zatvorenika, do školskog broda Jadran.
Hrvatska traži garancije da će spomen-ploča u Morinju ostati trajno, dok je oko zatvorenika postignut načelni dogovor o isplati odštete od oko 800 evra po danu provedenom u zarobljeništvu. Postoje neslaganja oko spominjanja mrtvih i obeštećenja njihovih porodica, jer u kampu Morinj niko nije ubijen niti preminuo, ali se raspravlja o posljedicama boravka.
Veterani Vojske Republike Hrvatske insistiraju na određenom rečniku, što je važno zbog njihovog uticaja na izbore, pa Plenkovićeva vlada želi da im izađe u susret.
Oko broda Jadran napravljen je pomak ka rješenju prihvatljivom za obje strane, u duhu evropskog članstva i izbjegavanja politikantskih igara.
Pregovori između Zagreba i Podgorice utiču i na proces ratifikacije u hrvatskom Saboru, koji će vjerovatno biti sprovođen tokom izborne kampanje, što dodatno komplikuje situaciju. Takođe, i crnogorska vlast mora voditi računa o izbornoj kampanji u prvoj polovini 2027.
Podgorica je dobila snažnu podršku Pariza i Berlina, a predsjednik Emanuel Makron i kancelar Fridrih Merc u potpunosti podržavaju planove Evropske komisije za Crnu Goru. Očekuje se da će Crna Gora završiti pregovore do kraja ove ili početkom naredne godine, sa ambicijom ulaska u EU do kraja 2028. ili 2029.
Zaključenje pregovora i potpisivanje Pristupnog sporazuma je izvjesno, ali ratifikacija i punopravno članstvo zavise od više faktora, uključujući izbore u državama članicama poput Francuske i Hrvatske.
Crnogorska delegacija je u Parizu objasnila da ratifikacija neće početi prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Francuskoj, a proces zahtijeva tehničko vrijeme od šest mjeseci do godinu dana.
Za Makrona i aktuelnu vlast u Parizu važno je da pitanje proširenja EU na Crnu Goru i Island ne postane predmet političkih sukoba, posebno zbog protivljenja ekstremne desnice i radikalne ljevice.
Crna Gora će morati da uloži veliki napor da obezbijedi potrebnu većinu u francuskom parlamentu za ratifikaciju, jer referendum bi predstavljao veliki rizik.
Prioritet u politici proširenja EU u regionu ostaje završetak pregovora sa Crnom Gorom, dok su šanse za napredak drugih zemalja regiona manje izvjesne.
Proširenje EU na Crnu Goru ima simboličku vrijednost, ali ne donosi dodatnu vrijednost ni Uniji ni regionu, dok bi ulazak Srbije, Albanije, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine dao proširenju novu dimenziju, za šta smo još daleko.