Društvo
Homofobija u Crnoj Gori: od društvenih mreža do Skupštine
Najava nastupa Rikija Martina na proslavi nezavisnosti izazvala je lavinu homofobnih komentara u Crnoj Gori, dok političari koriste seksualnu orijentaciju kao sredstvo političkog obračuna.
Ismijavanje, političke insinuacije i predstavljanje LGBTQ+ identiteta kao nečega sramnog i opasnog, prisutni su uoči nastupa Rikija Martina, svjetske muzičke zvijezde, na proslavi 20 godina nezavisnosti Crne Gore.
Dio političke elite u Skupštini i van nje podstiče homofobiju, a negativni komentari uglavnom se fokusiraju na činjenicu da je Martin gej muškarac, a ne na umjetnički kvalitet programa ili troškove manifestacije.
"Pomama oko nastupa Rikija Martina nije rasprava o koncertu, nego test društvene zrelosti i dio Crne Gore ga, opet, nije položio", kaže Miloš Knežević, koordinator za razvoj Centra za građansko obrazovanje.
Psihološkinja Ida Marković objašnjava da homofobija uključuje strah, netrpeljivost i diskriminaciju prema homoseksualnim osobama, manifestujući se kroz uvrede, ismijavanje i političke insinuacije.
Reakcije na gostovanje Rikija Martina pokazuju koliko su predrasude duboko ukorijenjene, jer se ne radi o umjetniku, već o ideji da homoseksualna osoba može biti uspješna i društveno prihvaćena.
Politički akteri su dodatno zaoštrili atmosferu. Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović izjednačio je LGBT osobe sa osuđenim pedofilom Džefrijem Epštajnom, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević koristio homofobne stihove i prijetnje premijeru zbog optužbi o seksualnoj orijentaciji.
Premijer Milojko Spajić je izjavio: "Neko ko je siguran u svoju seksualnost, odnosno u svoju seksualnu orijentaciju, neko ko zna da voli žene, u ovom trenutku jednu ženu, u prošlosti više žena, taj nema potrebu da se dokazuje bilo kome".
Knežević upozorava da je homofobija u Crnoj Gori društveno isplativa i politički, medijski i populistički korišćena, dok Marković ističe da optužbe o seksualnoj orijentaciji kao politička prijetnja pokazuju da homoseksualnost još nije ravnopravna i normalna ljudska činjenica.
Govor mržnje normalizuje dehumanizaciju i ohrabruje nasilje, što potvrđuju i dokumentovani napadi na LGBTIQ+ osobe u Podgorici.
Sekretarka Posebnog kluba poslanika Marica Bulatović nazvala je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta "nakaradnim, izopačenim i umobolnim", zbog čega je protiv nje podnijeta krivična prijava zbog govora mržnje.
Asocijacija Spektra upozorava da su prava kvir i trans osoba u Crnoj Gori sistemski blokirana, a zakon o rodnom identitetu već godinama nije usvojen zbog otpora konzervativnih partija i vjerskih zajednica.
Psihološkinja Marković navodi da je seksualna orijentacija često korišćena kao političko oružje u patrijarhalnim društvima, dok Knežević ističe da se u Crnoj Gori identitet često stavlja ispred profesionalnog integriteta i doprinosa društvu.