Hoće li izbori u nedjelju riješiti političku krizu na Kosovu?

Riječ je o trećim izborima u manje od godinu i po dana. Nakon redovnih parlamentarnih izbora održanih 9. februara 2025. godine i vanrednih izbora 28. decembra iste godine, politička scena i dalje nije uspjela da obezbijedi stabilne institucije.

Prvi izbori nijesu rezultirali formiranjem vlade, dok drugi, iako su Pokretu Samoopredjeljenje donijeli više od 51 odsto glasova – najveću većinu u istoriji nezavisnog Kosova – nijesu doveli do dogovora o izboru predsjednika Skupštine, u skladu sa odlukom Ustavnog suda.

To je automatski dovelo do raspuštanja Skupštine 28. aprila, svega dva i po mjeseca nakon njenog konstituisanja. Dva dana kasnije, vršiteljka dužnosti predsjednice Kosova Albulena Hadžiju raspisala je nove izbore za 7. jun.

„Nakon procjene ustavnih rokova, organizacionih potreba Centralne izborne komisije i značaja što većeg učešća građana, donijela sam odluku da se prijevremeni parlamentarni izbori održe 7. juna“, saopštila je Hadžiju 30. aprila.

Predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje i premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti raspuštanje parlamenta nazvao je „političkom bijedom“ za koju je optužio opozicione stranke, navodeći da su bojkotovale sjednice i odbijale saradnju u procesu izbora predsjednika Skupštine.

Na izborima održanim 28. decembra Demokratska partija Kosova (PDK) osvojila je 22 poslanička mandata, 35 manje od Samoopredjeljenja, koje je dobilo 57 mandata. Demokratski savez Kosova (LDK) osvojio je 15 mandata, pet manje nego na februarskim izborima.

Ipak, opozicione stranke podržale su održavanje novih izbora. Predsjednik LDK-a Lumir Abdidžiku ocijenio je da su izbori rezultat politike vlasti koja je, uprkos osvojenoj većini, pokušala da nametne političku potčinjenost.

„Sada je vrijeme za okupljanje svih dobronamjernih ljudi koji žele normalno Kosovo, bez drame i propagande“, poručio je Abdidžiku.

Prema podacima Centralne izborne komisije, na izborima učestvuju 22 političke partije i tri predizborne koalicije.

Pokret Samoopredjeljenje nastupa u koaliciji sa partijama Guxo, Alternativa i Demohrišćanska stranka Albanaca, dok tri najveće opozicione partije – PDK, LDK i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – izlaze samostalno.

Samostalno nastupa i Srpska lista, najveća politička partija kosovskih Srba, koja ima podršku zvaničnog Beograda.

U izbornoj trci učestvuje i predsjednica Kosova Vjosa Osmani, koja predvodi poslaničku listu LDK-a, stranke čija je nekada bila članica.

Pravo glasa ima oko dva miliona građana, uključujući i dijasporu. Na izborima održanim krajem decembra glasalo je oko 900.000 birača, odnosno približno 45 odsto upisanih.

Za organizaciju izbora Vlada Kosova izdvojila je oko 10,9 miliona eura, a proces će pratiti hiljade domaćih i međunarodnih posmatrača.

Analitičari smatraju da ovi izbori nijesu samo borba za vlast, već i odluka o budućem političkom modelu Kosova.

Politički analitičar Agon Malići smatra da je Kosovo suočeno sa izborom između koncentracije vlasti oko jednog lidera i sistema koji podstiče politički kompromis.

„Vjerujem da bi rezultat sličan onom sa februarskih izbora nametnuo konsenzus, ne samo za izbor predsjednika, već i za formiranje vlade. Naš politički sistem je postavljen tako da jednoj partiji otežava ili onemogućava da kontroliše sve poluge vlasti“, kaže Malići.

On podsjeća da kosovski politički sistem zahtijeva dvotrećinsku većinu za niz ključnih odluka, uključujući izbor predsjednika, što podrazumijeva saradnju među partijama.

Prema njegovom mišljenju, problem nastaje kada politički akteri nastoje da preuzmu više moći nego što im daju izborni rezultati.

Malići upozorava da trenutna situacija pogoduje vladi u tehničkom mandatu, koja funkcioniše sa manje institucionalnog nadzora i većim prostorom za odlaganje teških političkih odluka, uključujući nastavak dijaloga sa Srbijom.

Posljedice političke nestabilnosti

Sličan stav ima i politički analitičar Artan Muhadžiri, koji ocjenjuje da je sadašnja situacija rezultat neodgovorne političke klase i nedostatka kulture kompromisa.

„Često se pominju primjeri Belgije ili drugih zemalja koje su imale višestruke izbore, ali one imaju stabilne institucije i sisteme koji funkcionišu bez obzira na političke okolnosti. Kosovo nema takvu stabilnost“, kaže Muhadžiri.

Sa oko 1,6 miliona stanovnika i statusom jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi, Kosovo je posebno osjetljivo na posljedice političke nestabilnosti.

Analitičari upozoravaju na rast nepovjerenja građana prema institucijama, dok Evropska unija sve glasnije upozorava na gubitak vremena i finansijskih prilika.

Evropski parlament je ove sedmice u izvještaju ocijenio da je 2025. godina bila izgubljena za Kosovo, uz rizik da se politička stagnacija nastavi i tokom 2026. godine.

To bi moglo ugroziti pristup milionima eura iz Plana rasta i drugih fondova Evropske unije namijenjenih Zapadnom Balkanu.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta tokom posjete Prištini 3. juna poručio je da Evropska unija ne može raditi posao umjesto kosovskih institucija.

„Kosovu su potrebne jake, stabilne i funkcionalne institucije sposobne da sprovedu reforme i iskoriste mogućnosti koje pruža Evropska unija“, naglasio je Košta.

Bez kompromisa teško do izlaza iz krize

Muhadžiri upozorava da politička blokada šalje veoma lošu poruku međunarodnim partnerima i potencijalnim investitorima.

„Nijedan značajan geopolitički napredak Kosova nije moguć bez podrške Vašingtona i Brisela. Razočaravajuće je što političari ne sagledavaju razmjere štete koju su nanijeli zemlji“, smatra on.

Malići upozorava da Kosovo zaostaje u procesu evropskih integracija zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, dok Crna Gora i Albanija ostvaruju napredak. Kosovo je, pritom, jedina država u regionu koja još nema status kandidata za članstvo u EU.

Prema ocjeni oba analitičara, bez snažnijeg angažmana međunarodne zajednice biće teško postići politički dogovor koji bi omogućio formiranje stabilnih institucija.

Ključno pitanje nakon izbora, poručuju oni, neće biti samo ko će pobijediti, već da li će Kosovo konačno dobiti funkcionalnu vlast i izaći iz višemjesečne političke blokade.

Ipak, određeni prostor za optimizam postoji. Uprkos oštroj predizbornoj retorici, politički akteri nijesu postavljali „crvene linije“ koje bi potpuno isključile mogućnost postizborne saradnje.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Kosovska policija saopštila da nije riječ o mladićima iz Crne Gore: Državljani Srbije kažnjeni prekršajno zbog razvijanja srpske zastave na Kosovu

Knežević: Zbog deklaracije o Kosovu najviše problema imam sa Srbima koji su patriote na svadbama, a dizanje ruke u Skupštini im je mnogo teži politički sport

Studenti u blokadi predstavili "memorandum o Kosovu i Metohiji": Neotuđivi dio Srbije; Božović: Ostajemo na stranputici

Đokaj poručio Đeljošaju: Bez obzira na tvoje političke prijatelje iz NSD-a, Kosovo je nezavisno