Hadžijusufović: Potrebno obezbijediti suštinsko učešće mladih u donošenju odluka

Lejla Hadžijusufović iz Savjeta mladih Strategije Evropske unije za jadransko-jonski region (EUSAIR) ocijenila je da nepotizam i manjak prilika na tržištu rada predstavljaju glavne faktore odlaska mladih iz regiona. Naglasila je da se mora obezbijediti suštinsko učešće mladih u procesu donošenja odluka.

Hadžijusufović je kazala da je odlazak mladih danas, na neki način, nužnost. "Ranije su mladi odlazili uglavnom jer nijesu bili zadovoljni platama. Danas je taj izazov nešto drugačiji i može se reći da se radi o kombinaciji različitih faktora, od toga da su za određene poslove prekvalifikovani, do toga da fali poslova, posebno kada govorimo o zelenoj tranziciji i o stručnim, tehničkim poslovima vezanim za visoko obrazovani kadar", navela je.

Istakla je da često ne postoje pozicije koje mladi mogu da pokriju, pa odlaze iz nužnosti da bi se profesionalno razvijali tamo gdje je najbolja ponuda, što često nije nijedna od država iz jadransko-jonskog regiona. Dodala je da postoje projekti u Crnoj Gori i drugim državama regiona, ali je njihov vijek trajanja ograničen, zbog čega mladi odlaze, a države se suočavaju sa odlivom mozgova.

Hadžijusufović je ukazala i na izražen problem nepotizma, koji se ne odnosi samo na državne institucije, već i na privatni sektor. "Zbog svega toga mladima se često čini da je najlakše da pokrenu nešto svoje, ali se i u preduzetništvu teško izboriti u sistemu koji ne pruža dovoljnu podršku mladim preduzetnicima", dodala je.

Govoreći o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, rekla je da vidi određeni napredak i da nije pesimistična. Navela je da formalno obrazovanje nije dovoljno, već da mora biti kombinovano sa praktičnim vještinama i dodatnim znanjima. "Svakako da ide nabolje, ali ono što primjećujem kod našeg obrazovnog sistema jeste da je na neki način autdejtovan, odnosno da nas ne spremaju za ovaj moment nekih novih prilika i poslova u kojima će se sve više koristiti vještačka inteligencija", kazala je.

Dodala je da univerziteti kroz različite projekte treba više da rade na osnaživanju mladih za sticanje digitalnih vještina.

Na pitanje o učešću mladih u kreiranju politika, Hadžijusufović je odgovorila da je ono uglavnom formalno. "Mladi su uvijek prisutni na događajima, ali često samo da bi neko mogao da pokaže da su uključeni, odnosno da ispuni formu i ‘čekira’ da su bili dio procesa."

Ocijenila je da je stvarno učešće mladih u donošenju konkretnih političkih odluka veoma ograničeno, kao i da strategije i politike vrlo ograničeno uključuju njihov glas. Kao pozitivan primjer navela je tematski stub EUSAIR strategije koji se odnosi na zaštitu životne sredine, gdje mladi konstantno imaju mogućnost da daju komentare na politička dokumenta i na taj način direktno učestvuju u procesu kreiranja politika. "To je pravi način uključivanja mladih i njihovog glasa, jer se od njih konstantno traži povratna informacija", zaključila je Hadžijusufović.