Politika
Grlić Radman: Hrvatska traži imovinu od Crne Gore vrijednu preko 2,7 milijardi dolara, nije samo brod "Jadran" u pitanju
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ističe da Zagreb posjeduje dokumentaciju o vojnoj imovini iz sukcesije koju će tražiti od Crne Gore, a vrijednost te imovine prelazi 2,7 milijardi dolara.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, već da imaju dokumentaciju o svojini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju će zahtijevati.
On je dodao da Hrvatska ne usporava pretpristupni proces Crne Gore, već da se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo, jer se, kako je ocijenio, ona zatvaraju prebrzo.
Grlić Radman je istakao da je pitanje broda "Jadran" postao lajt motiv u Crnoj Gori, ali da je problem i druga imovina.
"Gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru", rekao je on.
Hrvatski šef diplomatije je naveo da je dosta plovila nestalo pod okriljem noći.
"Recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara", naglasio je.
Kazao je da je popis navodno otuđene imovine utvrđen još 1991, te da su 31. maja 1990. znali tačno sa čime raspolažu u Hrvatskoj.
"Imali ste negdje otprilike oko 207 tih plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. I sad imate godinu kasnije gdje je sve obrnuto. Znači, 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Dakle, mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba da skupljamo nikakve potpise", kazao je Grlić Radman.
Govoreći o stopiranju zatvaranja poglavlja, ministar je rekao da ona poglavlja koja zahtijevaju posebnu pažnju ne mogu se samo tako zatvarati zbog geopolitičkih razloga.
"Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori ili ne zatvori, nego treba ga dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima. Jer imam osjećaj da se nekako prebrzo zatvaraju ta poglavlja. Mi nemamo otvorena pitanja, nego imamo pitanja vladavine prava. Temeljna pitanja, vrijednosna pitanja, koja su pitanja Evropske unije, same zajednice vrijednosti. Dakle, ovdje se radi o tome da se nešto mora ipak isporučiti", naveo je on i dodao da svaka država može argumentovano i suvereno dati svoje mišljenje vezano za određeno poglavlje.