Društvo
Granice upotrebe vještačke inteligencije u medijima: slučaj Tagesšpigel i šira debata
Slučaj bivšeg urednika Tagesšpigela koji je koristio vještačku inteligenciju za pisanje tekstova pokrenuo je diskusiju o granicama primjene VI u novinarstvu i njenom uticaju na povjerenje publike.
„Vještačka inteligencija je za našu redakciju alat koji pomaže da pojednostavimo i unaprijedimo pojedine korake u redakcijskom radu. Međutim, ona definitivno nije sredstvo koje smije da preuzme suštinu našeg rada.“
Ovu izjavu je proteklog vikenda objavio berlinski list Tagesšpigel, u trenutku kada je njihov najpoznatiji komentator, Štefan-Andreas Kasdorf (67), bivši izdavač i glavni urednik, odlučio da do daljnjeg neće pisati za dnevnik. Razlog je što je djelimično koristio vještačku inteligenciju za pisanje svojih tekstova. Kasdorf je priznao: „Napravio sam ogromnu grešku, naštetio ovoj kući i sebi“ i izvinio se.
Nakon otkrića, nekoliko njegovih tekstova je uklonjeno sa internet-stranice, dok traju detaljne provjere.
Ovaj slučaj je podstakao širu debatu o korišćenju vještačke inteligencije u medijima. Nedavno je Frankfurter algemajne cajtung objavio autorski tekst premijera Tiringije Marija Fojta koji je nastao uz pomoć VI, o čemu nisu bili obaviješteni prije objavljivanja.
Vera Kacenberger, profesorka digitalnog novinarstva na Univerzitetu u Lajpcigu, ističe da je posebno slučaj Kasdorfa narušio povjerenje u novinarstvo jer VI nije korišćena kao pomoćno sredstvo, već za samu suštinu novinarskog rada. "Publika to može doživjeti kao prevaru kada se VI koristi za sastavljanje komentara, a da se to ne otkrije", navodi ona.
Kacenberger upozorava da je to opasno jer komentari i kolumne imaju važnu ulogu u demokratiji i pomažu u orijentaciji u složenom svijetu. "Kada VI generiše komentare, ona direktno učestvuje u oblikovanju javnog mnjenja", dodaje, naglašavajući da VI nema vrijednosti, politički stav niti osjećaj odgovornosti.
Pozitivno je što redakcije ozbiljno shvataju svoje pravilnike i reaguju na njihovo kršenje. Tagesšpigel je podsjetio na interne smjernice prema kojima novinarski sudovi, procjena informacija i analiza ne smiju biti prepušteni VI.
Međutim, postoje i drugačija mišljenja u branši. Matijas Depfner, šef izdavačke kuće Špringer, kritikuje FAZ zbog uklanjanja teksta premijera Tiringije, smatrajući to odbijanjem novih tehnologija. Depfner je čak zadavao VI da kritikuje FAZ, a VI je odgovorila da je to "očajnički pokušaj kočijaškog lobija da zabrani automobil".
Njemački Savjet za štampu je 2024. godine proširio kodeks, navodeći da je odgovornost za sav sadržaj uvijek na redakciji, čak i kada ga generiše VI. Ipak, ne smatra obaveznim označavanje tekstova koje je generisala VI.
U martu je Savjet osudio portal Biznis insajder zbog teksta koji je napisala VI, iako je potpisana autorka postojala.
Kacenberger smatra da se granice hitno moraju razjasniti jer VI postaje uobičajena alatka za mnoge novinare. "Time se brišu granice između dozvoljene podrške i autorskog doprinosa VI koji mora biti označen", kaže ona.
Ona uči svoje studente da VI koriste kao alat, a ne zamjenu za sopstveno razmišljanje, te preporučuje medijima da budu transparentni i uče iz grešaka.
"Vještačka inteligencija je došla da ostane."