Politika
Govor mržnje u Skupštini Crne Gore bez sankcija već 11 godina
U Skupštini Crne Gore uvrede i govor mržnje sa poslaničke govornice postali su česta pojava, ali nijedan poslanik nije kažnjen zbog kršenja Etičkog kodeksa u posljednjih 11 godina.
U Skupštini Crne Gore uvrede sa poslaničke govornice postale su gotovo redovna pojava, a za njih niko ne odgovara, uprkos tome što Etički kodeks poslanika nalaže poštovanje i jednak odnos prema svima.
Na sjednici prošle sedmice, tokom rasprave o zakonima koji se tiču registara, prebivališta, crnogorskog državljanstva i ličnog imena, poslanik i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević vrijeđao je građane drugačije seksualne orijentacije i gotovo se sukobio sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem.
Nevladine organizacije i Zaštitnik ljudskih prava su reagovali, ali Skupština nije poduzela adekvatne mjere.
Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević ističe da takve izjave bez reakcije šalju poruku da je poslanička govornica prostor za širenje govora mržnje bez posljedica. "Ako ni ono što se izgovori u najvišem zakonodavnom domu ne izaziva reakciju sistema, teško je očekivati da će građani vjerovati da će institucije zaštititi njih", rekao je.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava podsjećaju da sloboda izražavanja nije izuzeta od poštovanja ljudskog dostojanstva i zabrane diskriminacije.
Milan Knežević je u Skupštini predstavio istopolne parove kao takmičare građanima srpske nacionalnosti bez crnogorskog državljanstva, navodeći: "Ovdje postaje sad potpuno normalno da se muškarci drže za ruke, da imaju kuma, da jedan baca, a drugi hvata bidermajer".
On je pitao mogu li njegova braća od strica, koji vole žene i žive u Beogradu, dobiti povlašćeno pravo iz zakona čija je izmjena planirana, te poručio ministru Šaranoviću da treba da nađe formu za 300 hiljada Srba koji su nakon referenduma ostali bez državljanstva.
CGO je tražio pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti zbog govora Milana Kneževića, ali iskustvo pokazuje da je malo vjerovatno da će doći do sankcija.
Prema podacima Skupštine, od 2019. godine, otkako je usvojen novi Etički kodeks, nijedna prijava za njegovo kršenje nije razmatrana. Čak ni ranije prijave iz 2015. i 2016. godine nisu rezultirale sjednicama Odbora za ljudska prava i slobode.
Miloš Knežević ocjenjuje da takva praksa podriva povjerenje u Skupštinu i da Etički kodeks postaje "mrtvo slovo na papiru". "Za 11 godina nijedan poslanik nije odgovarao za njegovo kršenje", naveo je.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava su rekli da će odluka o pokretanju ispitnog postupka zavisiti od konkretnih okolnosti i da nije svaka javna reakcija povod za formalni postupak. Naglašavaju da nosioci javnih funkcija treba da doprinose kulturi demokratskog dijaloga i međusobnom uvažavanju.